„Galeb bili leti, leti, sa visina kliče, dobro jutro selo Tkone, tebe tvoje škrape diče. Ti si dragulj pored mora, biser koji nas veseli, čuvaju te sa svih strana tvoji sveti kampaneli“. Jedna je od kitica pjesme posvećene Tkonu, rodnom mjestu biogradske spisateljice Radice Rade Vrančić, koja je u biogradskoj Gradskoj knjižnici predstavila svoju novu knjigu.

Riječ je o sedamnaestoj po redu knjizi ove autorice, a uz brojne priče i pjesme nastale proteklih godina, ovom je prigodom predstavila rječnik tkonskog zavičajnog govora pod nazivom „Tkon-Škatula besid u škafetinu.“ Okupljenima na promociji ove knjige u Gradskoj knjižnici, autoricu Radicu Radu Vrančić predstavila je ravnateljica knjižnice Tihana Jurišić. Kako je upravo u tijeku „Mjesec hrvatske knjige“, a čiji moto ove godine su domaći autori, bila je to prilika da ovu knjigu naše Radice predstavimo upravo sada, kazala je ona. O stvaralačkom radu moglo bi se puno govoriti, analizirati ga i komentirati, no neupitno je da je kroz svoj rad dala značajan doprinos pisanoj riječi svoga mjesta i grada Biograda.

O mjestu Tkon, rodnom mjestu autorice Rade Vrančić s povijesnog aspekta nešto više kazao je Draženko Samardžić, ravnatelj biogradskog Zavičajnog muzeja. Spomenuvši bogatu prošlost i njezine ostavštine, te dakako istaknuo vrijednost očuvanja dijalekta koji svemu tomu daje jednu posebnu dimenziju. I doista, ovaj tkonski „škafetin“ pravo je malo bogatstvo tkonskog otočnog govora koji bi bilo prava šteta ne sačuvati ga i tako otrgnuti od zaborava.

Naglasila je to i Danica Dominis prof. psihologije koja se ukratko osvrnula na ovu knjigu. „Ona svoj zavičajni govor doslovno otima od zaborava i s puno ljubavi ga prenosi mladima, onima koji trebaju nastaviti, kako njezin trud ne bi bio uzaludan, kazala je ona jer nije ovo knjiga koju će te pročitati naizust, nju ćete svako malo izvlačiti iz škafetina da biste saznali značenje neke riječi ili izraza, kao i kontekst u kome se to značenje uvriježilo i koristilo puku. Među brojnim riječima možda je zanimljivo da je  primjerice u rječniku navedeno čak 140 pojmova ili izraza koji se odnose na težačko-ribarski brod GAJETU, a tu su i brojne druge riječi i izrazi, od kojih neki prepoznatljivi dok drugi manje poznati kao primjerice škafetin, reoplan, agač, saluc, šmedljiv, bruškin, konča, kogula, matrak…koje valja potražiti u ovom kunskom rječniku i naučiti.

Djevojke Sara i Tonina otpjevale su nam tijekom promocije ove knjige nekoliko pjesama ali i provele mali kviz zavičajnog govora gdje posjetitelji baš i nisu pokazali zavidno znanje. No ove mlade djevojke svakodnevno ga koriste, a to je pretpostavka da će ga prenositi i drugima, kao što su ga i one baštinile od svojih djedova i baka. To bi dakako bio posve postignut cilj i smisao svega ovoga kaže autorica Rada Vrančić.

O samoj knjizi kaže kako je nastajala godinama. Prikupljalo se to godinama, pamtilo, zapisivalo, propitivalo, što dakako nikako nije, i ne može biti sve. Zato, kako je to simpatično kazala i autorica na promociji svoje knjige Radica Vrančić „Evo svitu moj, ja sam započela, pa neka netko sada nastavi.“

Ne sumnjamo da će se to i dogoditi budući da Rada Vrančić uza sve stigne i raditi s mladima na koje prenosi ljubav ne samo prema narječju već i njegovoj primjeni kroz priče, običaje, skečeve. Dok je takvih zaljubljenika i entuzijasta, ljepota dijalekta težaka sa škoja i njihovog življenja, lijepog i onog drugog, sa svim što on sa sobom nosi, živjeti će i nadalje te se prenositi generacijama.