Iako smo skloni gastritisom nazvati svaku bol u gornjem dijelu želuca, riječ je o posebnom stanju čija se dijagnoza potvrđuje histološkim pregledom tkiva.

U slučaju bolova u gornjem dijelu trbuha, nadutosti i promjena u stolici, svakako se posavjetujte s liječnikom radi postavljanja pravodobne dijagnoze.

A za nju je potrebna endoskopska pretraga želuca (gastroskopijom), točnije zahvat tijekom kojega se tanka cjevčica s kamerom na vrhu uvodi kroz usta do želuca radi detaljnog pregleda sluznice. U istom pregledu uzima se uzorak za patološku analizu, radi potvrde dijagnoze.

Postoji li sumnja u infekciju s Helicobacter pylori, provode se ureaza izdisajni test, test dokaza antigena H. pylori u stolici te serološki testovi (testovi dokaza protutijela protiv H. pylori). Gastritis se ne može dokazati ultrazvukom niti rendgenom abdomena.

Neliječeni gastritis povezan je s brojnim komplikacijama. Može prouzročiti anemiju, čir na želucu pa čak i rak želuca.

Zašto nastaje

Više je uzročnika i tipova gastritisa, a Helicobacter pylori najčešći je uzročnik bakterijskog gastritisa. Ta se bakterija prenosi feko-oralnim putem, a može preživjeti u izrazito kiselim uvjetima želučane sluznice.

H. pylori “zakopa” se između stanica sluznice te luči enzim ureazu koji razgrađuje želučane sokove (inače glavni obrambeni mehanizam želuca) stvarajući manje kiseli medij te toksine koji mogu direktno dovesti do oštećenja sluznice. Dok je tako “ukopana”, ubrzano se razmnožava i prekriva sluznicu. Nakon što stvori štetu na sluznici, otvoren je put daljnjem oštećivanju tkiva želučanom kiselinom i nastanku čira na želucu.

Oko 65 posto stanovništva u Hrvatskoj u dobi između 20 – 70 godina zaraženo je ovom bakterijom, no mnogi to ni ne znaju jer ne razviju svi zaraženi punu kliničku sliku.

Kronični i akutni gastritis

Kronični se gastritis javlja godinama, karakterizira ga tupa bol i treba dulje vremena da se izliječi. Uzročnici mogu biti protutijela koja napadaju sluznicu želuca, helicobacter bakterija, konzumacije nekih lijekova ili alkohola. Može nastati i degeneracijom stijenke želuca zbog starosti ili dugotrajnom iritacijom sluznice zbog povrata žuči u želudac.

Autoimuni atrofični gastritis – nastaje kada je sluznica želuca napadnuta protutijelima zbog čega se istanji i gubi sposobnost lučenja kiseline i raznih enzima. Često se javlja kod starijih osoba, a ugroženi su i onkološki bolesnici kojima je zbog karcinoma uklonjen dio želuca. Kao posljedica javlja se perniciozna anemija jer dolazi do slabe apsorpcije vitamina B12 iz hrane.

Menetrierova bolest pripada skupini hiperplastičnih gastropatija, s difuznim velikim zadebljanjem želučane sluznice. Zadebljanja sluznice imaju široke nabore debljine prsta. Kao posljedica javlja se gubitak proteina iz želuca i hipoproteinemija, a oko deset posto ljudi s ovom bolešću dobije rak želuca.

S druge strane, akutni gastritis nastaje naglo i liječi se brzo. Povezan je sa stresom, nekom drugom bolešću (zatajenje bubrega, jetre, opekline, sepsa) ili povredom. Faktori rizika i ovdje su uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova, poput acetilsalicilne kiseline, uzimanje veće količine alkoholnih pića ili jaki fiziološki stres kao što je velika operacija ili ozljeda.

Simptomi akutnog gastritisa su – gubitak apetita, tamna stolica, mučnina i povraćanje. Ponekad se akutni gastritis može izliječiti odgovarajućom prehranom i izbacivanjem alkohola, bez dodatnih lijekova.

Faktori rizika i simptomi

Postoje čimbenici koji značajno povećavaju rizik od gastritisa. To je već spomenuta prekomjerna konzumacija alkohola, ali i rutinska upotreba ibuprofena i aspirina. Ugroženi su i konzumenti kokaina, pušači, osobe pod stresom i stariji ljudi, jer se sluznica stanjuje s godinama. Razne virusne infekcije mogu povećati faktor rizika.

Gastritis se može javiti bez simptoma ili s neprepoznatljivim tegobama poput nadutosti i nelagode. Najčešći je simptom gastritisa peckanje i bol u gornjem dijelu želuca, pučkog naziva ”žličica“. Drugi su simptomi – mučnina, gađenje na hranu i gubitak apetita, povraćanje, nadutost nakon obroka i problemi s probavom. Kod erozivnog gastritisa, zbog krvarenja u želucu, može doći do crne, rijetke stolice.

Različiti oblici gastritisa, ovisno od uzročnika, mogu imati i različite simptome. Primjerice, autoimunom gastritisu često je jedini simptom anemija.

Bakterija H.pylori

Postoji snažna povezanost između bakterije H. pylori i nekih bolesti probavnog sustava (ulkus, gastritis). Naime, gotovo svi bolesnici pozitivni na H. pylori pokazuju simtome gastritisa u područja antruma (ulaznog dijela želuca). Izlječenje infekcije s H. pylori dovodi do izlječenja gastritisa.

Isto tako, gotovo svi pacijenti s čirom na dvanaesniku imaju H. pylori gastritis pa se ta vrsta bakterije smatra glavnom uzročnikom čira, u odsutnosti drugih vidljivih faktora kao što je korištenje nesteroidnih protuupalnih lijekova. Ipak, važno je uočiti da se kod većine osoba koje su zaražene sa H. pylori ne javljaju istodobno čirevi na dvanaesniku i želucu.

Helicobacter pylori, ujedno je i jedan od glavnih uzročnika peptičkog ulkusa i raka želuca.

Među osobama pod povećanim rizikom za nastanak gastritisa nalaze se oboljeli od perniciozne anemije, poremećaja krvi ili limfnog sustava, osobe starije od 60 godina i one koje uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove.

Terapija

Liječenje gastritisa ovisi o uzročniku. Ako se potvrdi da je gastritis uzrokovan čestim uzimanjem analgetika, drugih lijekova ili alkohola, dovoljno je promijeniti štetne navike kako bi simptomi nestali. Gastritis uzrokovan infekcijom H. pylori liječi se antibioticima.

Oboljelima se savjetuje izbjegavati masnu hranu (crveno meso, sir, maslac, prženu hranu) te jesti više manjih obroka (četiri do pet puta dnevno). Hranu treba dobro prožvakati te je konzumirati mlaku, ne prevruću. Preporuka je konzumirati kuhanu, krutu hranu.

Probiotici iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium korisni su u sprječavanju simptoma. Kao izvor probiotika se može koristiti jogurt te suplementi. Kao izvori proteina dobar su izvor bijelo meso, nemasno crveno meso i riba te plodovi mora.

Uz izbjegavanje mlijeka, preporučuje se i izbjegavanje čokolade i slatkiša, luka, mentola, kave, gaziranih pića i žestica, voćnih sokova od agruma, voća na prazan želudac, kao i nekih oblika povrća (brokule, cvjetače, prokulice, graha, kupusa, krastavaca i paprike).