U predizborno vrijeme i SDP je obećavao ukidanje povlaštenih mirovina. Godinu dana kasnije takav prijedlog zakona još nije s Iblerova trga stigao do Sabora

Od ožujka 2006. do lipnja ove godine prosječna mirovina saborskih zastupnika i članova Vlade porasla je za 985,56 kuna. U istom razdoblju, mirovina prosječnog radnika u Hrvatskoj rasla je za 198,27 kuna, piše Vecernji.hr !

Pokazuju to statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema kojima su minimalne dvije godine i jedan dan saborskog mandata "vrednije" od znanstvene karijere bilo kojeg akademika u državi!

15 godina nepravde

Nakon 35 ili 40 godina posvećenih znanosti redoviti član HAZU-a ima prosječnu mirovinu od 8040,16 kuna, odnosno čak 1835,23 kuna manje od saborskog zastupnika. Zakon koji je zastupnike i članove Vlade doživotno zbrinuo po europskim kriterijima donesen je 1993. godine, a u obrazloženju je pisalo kako se zakon donosi jer u Saboru i Vladi postoje ljudi koji, iako imaju godine starosti, nemaju dostatne godine radnog staža pa im se tako pomoglo da dobiju pristojni iznos mirovine. Međutim, danas je to pravo "otišlo predaleko", smatra saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.

- Velika je osnovica pa svako usklađivanje znači i veliko povećanje mirovine. Iznosi tih mirovina, bojim se, prešli su granicu dobrog ukusa. Isto tako, bojim se da ne postoji politička volja da se stvari promijene. Iznos bode u oči. Naravno, kad bi se te povlaštene mirovine zastupnika i članova Vlade ukinule, to ne bi spasilo svijet, ali pokazalo bi da političari ne žive u svom svijetu daleko od svakodnevnih problema prosječnoga građanina. Jednostavno, zastupnici bi tim činom pokazali da imaju mjeru - komentira Hrelja.

Da političke volje nema, pokazuje i neuspjeli pokušaj danas nezavisnog saborskog zastupnika Dragutina Lesara koji je u proceduru uputio prijedlog zakona prema kojemu bi se povlaštene mirovine ukinule.

O tom se zakonskom prijedlogu u Saboru nikada nije raspravljalo jer su prijedlog odbile sve velike političke stranke. I danas Lesar smatra da mirovina koja ne proizlazi iz uplata doprinosa jednostavno nije prihvatljiva.

- Razlike između mirovina zastupnika i članova Vlade bit će s godinama sve veća. I to je problem. Razklika u mirovinama političara i prosječnog građanina od gotovo 1000 kuna najbolji je dokaz da nešto treba učiniti. Nitko me ne sluša kad govorim da je 1993. godine u obrazloženju pisao koliko-toliko prihvatljiv argument. Ali danas, 15 godina kasnije, taj argument više jednostavno ne postoji - komentira Lesar.

U predizborno vrijeme i SDP je obećavao ukidanje povlaštenih mirovina. Godinu dana kasnije takav prijedlog zakona još nije s Iblerova trga stigao do Sabora.

Predizborna tema

- Mirovine su dobra predizborna tema, ali nakon izbora svi to nekako zaborave - kaže Silvano Hrelja, koji smatra da bi barem znanstvenici morali imati veću mirovinu od političara:

- Što se može više postići u životu od titule akademika? Ništa. To bi se trebalo onda vrednovati i kroz sustav mirovina. A mirovina ne može biti niti socijalno pravo niti povlastica. One moraju biti odraz uplata doprinosa. Ništa drugo - zaključuje Silvano Hrelja (HSU).