Piletina je jedan od glavnih uzroka zaraze vrstom bakterije koja uzrokuje upalu tankog crijeva, a najčešće je prate dijareja, trbobolja, glavobolja, povraćanje i visoka temperatura.

Znanstvenici s berlinskog instituta Robert Koch ustanovili su da je uzrok trećine crijevnih infekcija kod pacijenata zaraza gram negativnom bakterijom iz roda Campylobacter, koja se uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je "stanovnik" probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Ima je i u kamenicama i drugim školjkašima.  

Ova se bakterija jednostavno uništava visokom temperaturom, a s obzirom na to da je hrana glavni put prijenosa dobrom će se termičkom obradom hrane bakterija uništiti.

Do pojave simptoma bolesti obično dolazi dva do pet dana nakon zaraze bakterijom, no može varirati i od jednoga do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi bolesti su proljev, trbobolja, visoka temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Simptomi obično traju tri do šest dana.

Smatra se da je glavni put prijenosa bakterije hrana, najčešće nedovoljno toplinski obrađeno meso, osobito piletina.

Bolest može imati smrtonosan ishod za sasvim malu djecu, osobe treće životne dobi i one slabog imuniteta. 

Studija instituta se temelji na odgovorima iz upitnika što ga je ispunilo oko 2000 osoba koji su bar jednom imali kampilobakteriozu.

Iz instituta su kazali da EU do 2018. planira odrediti gornju granicu bakterija campylobacter kod peradi. Ističu da se bakterija uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu te da u mesu može završiti za vrijeme klanja. 

Prevencija podrazumijeva uobičajene higijenske mjere poput pranja ruku, osobito nakon rada sa sirovom hranom i obavljanja nužde, pranja posuđa i radnih površina, dobru termičku obradu hrane, upotrebu ispravne vode za piće, temeljito pranje voća i povrća koje se jede sirovo i prokuhavanje domaćeg mlijeka.