Dan planeta Zemlje diljem svijeta obilježava se 22. travnja s ciljem uključivanja stanovništva u proces usmjeren prema zaštiti prirodnih resursa našeg planeta, a ove godine na temu "Kraj plastičnom onečišćenju".

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu kako je ovogodišnja tema usmjerena na pružanje informacija o održivom gospodarenju otpadom i poticanju stanovništva na promjene u navikama.

Ministarstvo s 250 milijuna kuna sufinancira nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje papira, plastike, stakla...

Ministarstvo je stoga osiguralo jedinicama lokalne samouprave, putem EU fondova, kroz Operativni program "Konkurentnosti i kohezija", 85-postotno sufinanciranje nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, plastike, stakla, tekstila i biootpada. Za tu namjeru osigurano je više od 250 milijuna kuna.  

"Na taj način doprinijet će se realizaciji zacrtanog cilja da se u Hrvatskoj do 2020. odvojeno sakuplja i reciklira 50 posto otpadnog papira, metala, plastike i stakla te odvojeno sakuplja, reciklira i oporabljuje 70 posto neopasnog građevnog otpada", poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u povodu Dana planeta Zemlje u izjavi za Hinu.

Obilježavanje Dana planeta Zemlje seže u godinu 1970. kad su pod vodstvom američkog senatora Gaylorda Nelsona diljem Sjedinjenih Američkih Država održani "nacionalni skupovi za okoliš" na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi, a na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. Tada je u manifestacijama diljem svijeta sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi što je 1992. potaknulo održavanje Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru. Ujedinjeni narodi proglasili su 2009. 22. travnja "Međunarodnim danom majke Zemlje".

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990., uz značajan angažman resornog ministarstva i udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Zelena akcija: Aktualna vlast ima loše okolišne politike

U Zelenoj akciji kažu da tradicionalno već dugi niz godina slave Dan planeta Zemlje, no poručuju kako je "ove godine teško pozitivno obilježiti taj dan zbog izuzetno loših okolišnih politika trenutnog sastava Vlade RH, a posebno resornog Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

"Posljednjih godinu dana, Vlada i Ministarstvo na čelu s ministrom Tomislavom Ćorićem nižu niz loših odluka podupirući štetne projekte, a nauštrb zaštite okoliša što je primarna 'djelatnost' i svrha Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Tome svjedoči nametanje LNG terminala na Krku unatoč protivljenju lokalne zajednice i vlasti te donošenje posebnog Zakona za ubrzanje procedura. Osim toga, oživljen je 40 godina star projekt izgradnje hidroelektrane Kosinj koji predviđa potapanje naselja Gornji Kosinj i Mlakva te raseljavanje stanovništva. Dodatno, iako je zaustavljena gradnja nove termoelektrane na uvozni ugljen Plomin C, namjerava se produljiti vijek 50 godina stare termoelektrane Plomin 1 za dodatnih 15 do 20 godina", izjavila je za Hinu predsjednica Zelene akcije Željka Leljak Gracin.

Tu treba još spomenuti i nepreuzimanje odgovornosti ministarstva za nedavnu ekološku katastrofu u Slavonskom Brodu zbog koje je 100.000 ljudi ostalo bez pitke vode, dodala je.

"Čini se da vladajući nemaju nikakvu viziju osim oživljavanja mrtvih i štetnih projekata te gaženja prava građanki i građana ove zemlje", tvrdi Leljak Gracin. Ističe kako se Zelena akcija bavi svim navedenim problemima unatoč rastućim pritiscima na organizacije civilnog društva i smanjenoj financijskoj podršci koja otežava njihovo djelovanje.

"Iako se od prošlogodišnjeg Dana planeta Zemlje promijenila Vlada, pa tako i ministar zaštite okoliša, u odnosu na gradnju golf resorta na Srđu poviše Dubrovnika ništa nije baš novo - pogodovanje tom projektu se nastavlja od Sanaderove Vlade, preko Milanovićeve, Oreškovićeve pa sada do Plenkovićeve. Jedino što se promijenilo jest odnos prema građanima koji upozoravaju na problem.

Naime, od pokušaja diskreditacije medijskim putem prešlo se na tužbe kojima nam Razvoj golf d.o.o. nastoji onemogućiti djelovanje i ušutkati bilo kakvu kritiku tog štetnog projekta. Unatoč dvijema tužbama, jedne kojom se traži da nas se novčano kazni te druge kojom se traži da nam se zabrane svi javni nastupi u vezi s tim projektom, koje je Razvoj golf d.o.o. pokrenuo protiv Zelene akcije, mi nećemo odustati od argumentirane kritike tog projekta te najavljujemo tužbu i protiv nove lokacijske dozvole za koju smatramo da je nezakonita", poručila je Leljak Gracin.

No, kako ne bi bilo sve tako crno, predsjednica Zelena akcije kaže da žele pohvaliti volontere i volonterke njihove Biciklopopravljaone koja je za Dan planeta Zemlje organizirala trodnevno događanje pod nazivom "Posvećenje biciklističkog proljeća" s brojnim predavanjima, radionicama, izložbama, itd. na temu biciklizma.

Najavljuje i peti "Okolišni filmski festival" kojeg od 4. do 6. svibnja u Zelenoj akciji organizira njihova volonterska Aktivistička grupa. Glavne točke programa su, kaže Leljak Gracin, filmovi i tribine o aktualnim temama u Hrvatskoj - otimačina zemlje na Srđu za potrebe golf terena; plin, kojeg fosilna industrija predstavlja kao tranzicijsko gorivo i izgradnja LNG terminala na Krku te zaštita rijeka u balkanskoj regiji od novog vala izgradnje štetnih hidroelektrana. Program će obogatiti i praktične radionice i zabavni program, a ulaz je besplatan.

WWF: O Zemlji brinemo čuvajući biološku raznolikost

U Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) za Dan planeta Zemlje poručuju da se Zemlju treba čuvati čuvanjem biološke raznolikosti.

"Dan planeta Zemlje, koji se obilježava još od 1970., uvijek nas podsjeti da moramo očuvati prirodu i njene resurse i odgovorno se ponašati prema našem zajedničkom domu", ističu u WWF-u.

Kako bismo bolje razumjeli zašto su nam važni ti resursi i kako je biološka raznolikost neophodna za svakog pojedinca, WWF je okupio partnere i njihove dobre primjere i priče koje je podijelio na internetskoj stranici prirodazaljude.org gdje čitatelji mogu saznati sve o pojedinostima uspješnih projekata, replicirati ih ili podijeliti s drugima za koje misle da im mogu pomoći. Kroz inspirativne priče mogu otkriti kolika je važnost prirode za djecu i učitelje, razumjeti zašto je mlijeko kvalitetnije ako dolazi od stoke koja pase na prirodnom pašnjaku, ali i spoznati snagu zajedništva u razvijanju novih proizvoda ili održive turističke ponude.

Iz Hrvatske saznajemo o važnosti poticaja za stočarstvo i općenito o lokalnim inicijativama kroz primjere iz Parka prirode Lonjsko polje te pašnjaka Gajna, čiju je uspješnu priču potaknulo Brodsko ekološko društvo. Edukacijska je priča predstavljena kroz desetogodišnje organiziranje edukativno-ornitološkog kampa otvorenog za javnost u Parku prirode Učka, koji organizira nevladina udruga Biom.

"Održivim korištenjem prirodnih resursa ljudi ponajprije pomažu sebi i svojim obiteljima te zajednici, a pritom doprinose očuvanju prirode i našeg planeta. Prikupljanjem primjera dobre prakse, gdje vidimo kako su i zašto drugi uspjeli, želimo potaknuti što veći broj ljudi da i sami krenu u tom smjeru. Svi možemo više doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti i riješiti izazove zajedno", ističe Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adrije. Kroz te primjere može se razumjeti kako održivo korištenje prirodnih resursa može doprinijeti očuvanju prirode.

"Internetskoj stranici prirodazaljude.org, koja nam donosi opis vrijednosti prirode i rješenja za njezino bolje očuvanje, dodali smo po nama iznimno važan dio - iskustva iz cijele regije. Dosad smo okupili 16 partnera, a plan nam je do kraja godine doći do troznamenkastog broja te stoga pozivamo sve da doprinesu sa svojim primjerom i budu dio te platforme", poručuju iz WWF Adrije.