istraživanje
Što jedu Hrvati? Konzumiramo premalo ribe, a previše ugljikohidrata
Hrvatska je u Europskoj uniji na samom začelju po konzumaciji ribe, po konzumaciji mesa negdje smo u sredini, a rezultati nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije, koje je provela Hrvatska agencija za hranu (HAH), pokazuju da unosimo veće količine ugljikohidrata od preporučenih
Istaknuto je to u petak na predstavljanju rezultata istraživanja u Osijeku.
Voditeljica projekta Darja Sokolić izvijestila je kako je istraživanje provedeno na dvije tisuće građana iz svih krajeva Hrvatskoj u dobi od 18 do 64 godine pokazalo je da žene, umjesto preporuke da se 30 posto energetskog unosa temelji na ugljikohidratima, unose 53 posto ugljikohidrata, a muškarci 49 posto.
Istraživanje pokazuje da je konzumacija bjelančevina i masti također nešto viša od preporučene, ali zabrinjava odabir namirnica koje su njihov izvor s obzirom na to da je kod bjelančevina to najčešće svinjsko meso, a kod masnoća najčešće biljna ulja i životinjske masnoće, dodala je Sokolić.
U HAH-u smatraju da bi se daljnje smjernice s tim u vezi trebale odnositi na edukaciju potrošača u odabiru namirnica radi veće konzumacije ribe i kvalitetnih masnoća.
Istraživanje je, među ostalim, pokazalo da se oko 4,6 posto hrvatskih građana odlučuje za vegeterijansku, vegansku ili neku drugu posebnu prehranu, što je u skladu s europskim prosjekom, a čak 22 posto građana nikada ne konzumira topli obrok izvan kuće.
Sokolić je podsjetila kako na prehrambene navike utječe nekoliko
čimbenika, poput prihoda, pri čemu treba uzeti u obzir da je
"svaki šesti stanovnik u Hrvatskoj u riziku od siromaštva" pa
je smanjena mogućnost izbora namirnica koje građani
konzumiraju.
U HAH-u zaključuju da pri izradi budućih preporuka treba
imati na umu cijenu i dostupnost pojedinih namirnica.
Napominju kako je svrha istraživanja procjena opasnosti od hrane, a da bi de to učinilo, moraju se poznavati prehrambene navike u našoj zemlji.
Nutricionisti i epidemiolozi tim će se podatcima koristit će
za procjenu unosa hranjivih tvari, ponajprije ugljikohidrata,
bjelančevina i masti, i njihova utjecaja na zdravlje. Na
osnovi tih podataka i pojavnosti određenih bolesti, moći će
se napraviti procjena zdravstvenog stanja nacije,
a podatci će poslužiti za kreiranje smjernica za zdravu
prehranu, navodi se, među ostalim, u rezultatima
istraživanja.
Vezane vijesti
-
Nevjerojatna je količina hrane koju Hrvati bacaju. Među bačenim namirnicama su često i one kojima istekne rok trajanja, no još su dobre za konzumaciju.
-
Iako će nakon burne noći mnogi posegnuti za prženom, masnom hranom, ona nije lijek za mamurluk. Liječnici za Daily Star savjetuju da su banane, avokado, orašasti plodovi i slatki krumpir uvijek bolji izbor. Te namirnice pomoći će nadoknaditi izgubljene elektrolite i povratiti vam snagu.
-
Natjerati djecu da jedu zdravu hranu je prava muka za sve roditelje. No roditelji u Japanu savladali su umijeće uvjeravanja svoje djece da jedu s užitkom, a ne da plaču nad tanjurom ili pljuju brokulu.
-
Neurolog i psihijatar klinike Cleveland iz Ohija dr. Alan T. Hirch primijetio je da osobe koje privremeno izgube osjete mirisa, što se uglavnom događa zbog lijekova, više jedu i više se debljaju.
Izdvojeno
-
Na sjednici Općinskog vijeća Općine Povljana održanoj 23. travnja 2024. godine usvojena je Odluka o dodjeli priznanja Općine Povljana.
-
Zračna luka Zadar je u travnju imala je 108.000 putnika, što je za 104 % više u odnosu na isti mjesec prošle godine (52.977).
-
Trkači humanitarne utrke Wings for life World Run sa zadarskog starta trče za one koji ne mogu jedanaestu godinu zaredom. Priča s osam tisuća glavnih likova u Zadru i još mnogo trkača koji trče individualno ili u grupama uz aplikaciju počinje sutra u 13 sati.
-
Košarkaši Zadra nakon pobjede protiv Dubrave u prvoj utakmici četvrtfinala FAVBET Premijer lige sutra igraju uzvrat u Zagrebu.
Reci što misliš!