Znanstvena konferencija Europskog društva povijesti okoliša (ESEH 2017), koja je održana od 28. lipnja do 2. srpnja u Zagrebu, predstavila je raznolikost povijesti okoliša u Europi i svijetu i bila je važan korak u afirmaciju hrvatske znanosti, priopćilo je Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju po završetku skupa.

Na konferenciji pod naslovom „Priroda između. Okoliš na područjima kontakata među državama, ekonomskim sustavima, kulturama i religijama“ održano je više od 300 predavanja, osam okruglih stolova i nekoliko eksperimentalnih prezentacija, kao i niz popratnih događanja.

Konferencija je predstavila kvalitetne rezultate dobivene transnacionalnim istraživanjima, u okviru koju su se posebno isticale teme o odnosu zelene revolucije i proizvodnje hrane, o povijesti klimatskih promjena, o rodnoj povijesti, o vrlo aktualnoj problematici otpada, ekološkim konfliktima, tzv. urbanom metabolizmu, problematici životinja, šuma, rijeka, mora i oceana, opskrbe energijom itd.

Posebno se velika rasprava vodila između povjesničara okoliša s obje strane Atlantika o tzv. antropocenu, posljednjem geološkom razdoblju Zemlje, kojeg su povjesničari okoliša tako nazvali zbog odlučujućeg utjecaja čovjeka na naš planet, rečeno je.

Konferencija je hrvatskoj povijesti okoliša donijela veliki poticaj za daljnji razvoj, ne samo u smislu jačanja znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj nego i kroz mogućnost uključivanja hrvatskih istraživača u europske pa i svjetske istraživačke mreže.

Zastupljenost hrvatskih tema i izlagača je bila na visokoj razini, a pozitivne ocjene dobio je i hrvatski časopis Ekonomska i ekohistorija. To je prva konferencija ESEH-a u jugoistočnoj Europi, što je svojevrsno priznanje hrvatskoj povijesti okoliša, ali i ukazuje na potrebu da hrvatski povjesničari okoliša daju podršku jačanju struke u okružju, ističe se u priopćenju.