Oskarovac Philip Seymour Hoffman umro je u svom stanu na Manhattanu, a policija je pored njega pronašla pet iskorištenih, te 65 neiskorištenih vrećica punih heroina. Poznati filmski i kazališni glumac borio se s teškom ovisnošću, a pronađen je u kupaonici s injekcijom u lijevoj ruci.

Nesretni glumac postao je tako dio "crne statistike" Ureda za borbu protiv droge i kriminala Ujedinjenjih naroda. Iz tog ureda (UNODC) priopćeno je kako opojne droge svake godine uzrokuju smrt najmanje 200.000 ljudi u svijetu, javlja Al-Jazeera.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), zbog ilegalnog uzimanja droga, 2004. godine umrlo je oko 250.000 ljudi. Iz novih UN-ovih podataka proizlazi da osjetno manji broj ljudi umre zbog ilegalnog uzimanja droga.

Prof. dr. Slavko Sakoman, šef stručnog savjeta Ureda za droge Vlade Republike Hrvatske, ističe kako su istaknuti podaci, vjerojatno, vrlo grube procjene.

Heroin na prvom mjestu

- Posve je sigurno da je broj umrlih u svijetu značajno veći kada spomenemo i one sekundarne posljedice uzimanja droge poput, primjerice, HIV epidemije, pa hepatitisa C, smrti u prometu pod utjecajem opijata, te razne druge direktne i indirektne uzroke koji skraćuju život ili ubijaju određeni broj ljudi - naglasio je stručnjak.
Od sugovornika čujemo kako su najrizičnije opijatske droge, a na prvome je mjestu heroin. Ipak, i tu su zabilježeni značajni pomaci.

- Europska je unija, na primjer, radila na smanjenju dostupnosti i potrošnje heroina, a sve je bolji i sustav za liječenje heroinskih ovisnika. Povećan je, primjerice, broj ovisnika koji imaju zamjensku terapiju metadonom ili buprenorsinom, a u Europskoj uniji ih je oko 700.000, pa je došlo je do značajnog smanjenja broja umrlih na tom prostoru. To se odnosi i na Hrvatsku, gdje je broj umrlih od 2007. do 2012. smanjen za tri puta. Od predoziranja je tako 2007. godine u Hrvatskoj umrlo 105 osoba, a 2012. njih 35, informirao nas je šef savjeta Ureda za droge.

Vječni rat

Inače, iz Ureda za borbu protiv droge i kriminala Ujedinjenih naroda istaknuta je i pretpostavka po kojoj je godišnja dobit od prometa drogom "teška" oko 320 milijardi dolara. Godišnji pak promet međunarodnog organiziranog kriminala procijenjen je na oko 870 milijardi dolara, a to je šest puta više od obujma službene pomoći agencije Ujedinjenih naroda za razvoj.

Zbog isprepletene mreže međunarodnog organiziranog kriminala i golemog novca koji se vrti oko tog "biznisa", često se može čuti kako svijet ipak gubi rat s drogom.

- Nije točno da je izgubljena bitka s drogom. To je zapravo vječni rat - zaključio je dr. Sakoman.

 Slobodna Dalmacija