Banke su danas problem u Hrvatskoj, ustvrdio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU, tijekom uvodnog izlaganja na trećem ProInvestu u Varaždinu.

Više od tristo poduzetnika iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije okupilo se u Varaždinu na predstavljenu ključnih Vladinih mjera za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva.

 

Potrošnja iznad mogućnosti dovela nas je tu gdje jesmo

 

Često se govori potrošnja ili štednja. Je li to dilema ili možda lažna dilema? Neki kažu da treba više trošiti, ali potrošnja iznad vlastitih mogućnosti nas je i dovela tu gdje jesmo - dužničku krizu gotovo svih sektora. I građana, i države i poduzetnika. Ne radikalna kao u Grčkoj, ali ipak ozbiljna. Ne trebam vam govoriti kolike su tvrtke u predstečajnoj nagodbi i s kolikim dubiozama. Zatekli smo 70 tisuća ljudi koji su radili, a nisu dobivali plaću, 205 tisuća onih koji su primali neto plaću bez doprinosa. Pa kako mislite da održimo zdravstveni i mirovinski sustav u takvim uvjetima. To govorim radi istine, a ne alibija i sve radimo da to popravimo, ustvrdio je Grčić dodavši da je dug države u četiri krizne godine porastao za čak 75 milijardi kuna, a taj novi dug znači veće izdatke za kamate koje zapravo čine deficit proračuna.'Samo 15 do 20 posto od svih vas ovdje okupljenih po bankama je pogodno za financiranje. Pa kako ćemo naprijed? Je li uopće moguće ići naprijed bez novca? Je tvrdim da nije moguće. Neki kažu imamo novca, ali nema projekata. No to nije istina. Na temelju iskustva stečenog tijekom razgovora s poduzetnicima mogu reći da ima jako puno projekata, ali poduzetnici teško dolaze do novca. I to je problem, ne samo u Hrvatskoj, gdje, naravno, imamo i čitav niz drugih problema', ustvrdio je Grčić.

Namjera je Vlade, kako je dodao, aktivno uključivanje u rješavanje vrlo konkretnih problema, od slučaja do slučaja, što je i razlog održavanja ProInvesta, jer nedostaje kvalitetne komunikacije između Vlade i poduzetnika bez koje nema izlaska iz krize.

'Naša je namjera probuditi i malo optimizma u vama. Želimo govoriti optimistično jer pesimizam nikome neće pomoći jer vuče u depresiju, a ne u smjeru investicija. EU prognozira nulti rast BDP-a, a za Hrvatsku - 0,4 posto, što je najmanje zaostajanje zadnjih četiri godine. Dakle, i oni misle da Hrvatska može, pa ako oni misle, moramo i mi sami vjerovati da možemo napraviti iskorak', poručio je Grčić.

U četiri godine krize, kako je dodao, najkritičnije je bilo 2009. i 2010., kada je stopa rasta hrvatskog BDP-a zaostajala od dva pa do čak četiri postotna poena u odnosu prema EU.

'Danas je ta razlika bitno manja tako da katastrofična predviđanja i najave ne stoje. Naravno, još jesmo u ozbiljnoj krizi, ali postoje naznake da bismo iz nje mogli izaći. Strategija Vlade RH ove je godine povećati investicije za 6,5 posto, a kada bi se i to uspjelo ostvariti, došlo bi se do razine tek nešto veće iz 2010. No ako ostvarimo investicijski ciklus koji smo zamislili uz pomoć privatnog sektora, možda ćemo na kraju imati i pozitivan rast BDP-a, što znači da bismo prvi put nakon 2008. bili iznad prosjeka EU', upozorio je Grčić.

Od četiri ključne kategorije koje određuju BDP, među kojima su osobna potrošnja, javna potrošnja, investicije i neto izvoz, upravo su investicije najviše pale tijekom godina krize.

'Osobna potrošnja realno je padala, javna je nominalno rasla i tek smo je mi uspjeli smanjiti lani za pet milijardi kuna i za isto toliko smanjiti manjak proračuna. Jedino investicije cijelo vrijeme nominalno padaju, i to 36 posto u četiri godine, a realno puno više', upozorio je potpredsjednik Vlade dodavši da je više od 100 tisuća radnih mjesta izgubljeno samo u industriji, trgovini i građevinarstvu dok je javni sektor istovremeno rastao.

Upravo zbog toga, kako je naglasio, rast investicija ključni je čimbenik oporavka Hrvatske, uz restrukturiranje javnog sektora gdje je došlo do usporavanja zapošljavanja promjenom vlasti.

'Privatni poduzetnici danas nose više od dvije trećine investicija u Hrvatskoj: sada privatne investicije iznose oko 48 milijardi kuna, a javne svega 15-16 milijardi. Dakle, država može učiniti nešto, ali bez vas poduzetnika ne može osigurati gospodarski oporavak. Zato je nužno razmijeniti mišljenja kako pomoći oko realizacije vaših ideja', poručio je Grčić.