Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja te EU fondova Branko Grčić predstavio je na sjednici Vlade plan investicija za 2014. godinu. Prošlogodišnji plan očito nije ispunio sva očekivanja, no vladajući su čini se uvjereni da će ovaj donijeti jak poticaj za buđenje strmoglavljenog gospodarstva.

Novi investicijski plan za 2014. godinu uključuje rast investicija od 7,6 posto i gospodarski rast od 1,3 posto. Ministar Branko Grčić očekuje da će se sljedeće godine u investicije uložiti 73 milijarde kuna, u čemu će 50 posto sudjelovati država i javne tvrtke, a 50 posto privatni sektor.

Očekuje da će 2013. godinu zaključiti s investicijama od 66 milijardi kuna što će, kaže Grčić, biti manje od predviđenog ali ipak za desetak posto više od investicija u 2012. godini. 'Iduće godine državni proračun će sudjelovati u investicijama s više novca nego ikada, odnosno sa 7,2 milijarde kuna što je porast od oko dvije milijarde kuna u odnosu na tekuću godinu. Efekt EU fondova je onaj koji doprinosi značajnom rastu investicija koje direktno idu iz proračuna', rekao je Grčić na sjednici Vlade.

Javna poduzeća uložit će sljedeće godine 13,7 milijardi kuna u investicije što bi, kaže Grčić, bilo oko 14 posto više od očekivanog izvršenja investicija u ovoj godini. 'Javna poduzeća ulagat će najviše u promet i to u iznosu od osam milijardi kuna, u energetiku sa tri milijarde kuna, vodoopskrbni sustav sa oko 1,5 milijarde, u šume i Fond za zaštitu okoliša sa po 0,5 milijarde kuna', rekao je Grčić.

U energetici će se uložiti oko 250 milijuna kuna u dovršenje termoelektrane Sisak i bloka C. Uložit će se, obećaje Grčić, i u obnovu hidroelektrana Zakučac i Senj, a nada se i završetku javnog natječaja i početku gradnje termoelektrane Plomin.

Što se tiče ulaganja u promet tu dominira infrastruktura, primjerice veliki projekt od 220 milijuna eura za izgradnju novog kolosjeka od Dugog Sela do Križevaca.

Hrvatske autoceste gradit će most na Dravi, brzu cestu Gradec - Križevci te manju dionicu autocesta, odnosno spoj Karamatić i Luka Ploče. Trebali bi se graditi će se vodoopskrbni sustavi u Poreču, Osijeku i Sisku vrijedni 200 milijuna eura te dva velika odlagališta otpada u Istri - tvrdi Grčić.

Naglasak je, kaže ministar, na korištenju novca iz EU fondova: 'U strukturi sredstava iz proračuna jasno se vidi doprinos EU stavki jer, kada izdvojite 10 najvećih stavki u ovoj godini i u planu za 2014. godinu, u planu za sljedeću godinu čak je osam investicija vezano za EU programe, dok je u ovoj godini bilo samo dvije investicije.' Ukupni doprinos EU fondova trebao bi biti 6,3 milijarde kuna od čega tri milijarde otpadaju na poljoprivredu, tvrdi Grčić.

Ministar kaže da su za sljedeću godinu u pripremi i neka javno-privatna partnerstva u kojima će Vlada dati mogućost privatnicima da ulože u državne projekte, a nastavlja se i sa koncesijama i privatizacijama.

Grčić kaže da je jedan od kanala utjecaja države na privatni sektor (i poticaja privatnih ulaganja) - proces izdavanja koncesija i prodaja udjela državnih poduzeća: 'Znamo što je započeto, bit će promjena, ali ne odustajemo od zacrtanog zacrtanog u Strategiji upravljanja državnom imovinom. Monetizacija autocesta i koncesija na Zračnu luku Zagreb, prodaja Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke, HŽ Carga i Croatia airlinesa su u tijeku. Na redu su Petrokemija, Narodne novine, Club Adriatic čija se prodaja priprema.'

Prodat će se i manji udjeli tvrtki iz portfelja nekih ministarstava. Primjerice, rekao je Grčić, prodat će se udjeli čak 13 poduzeća iz Ministarstva gospodarstva, pet poduzeća iz portfelja Ministarstva prometa, 11 iz Ministarstva turizma te devet iz resora Ministarstva poduzetništva. 'Očekivani prihodi od prodaje udjela bi trebao biti između 3 i 3,5 milijarde kuna, što će biti doprinos razvoju gospodarskog sektora u smislu dokapitalizacije ovih poduzeća i konsolidaciji javnih financija. Od koncesija očekujemo oko 20 milijardi kuna sljedeće godine, a koliko će biti - vidjet ćemo', kaže Grčić uvjeren da država radi puno da pomogne privatnom sektoru.

Premijer Zoran Milanović kaže da u ovom trenutku nema ništa od prodaje Hrvatske poštanske banke jer ju ne žele prodati ispod cijene: 'Ispostavlja se da je točna ona iz početnice ekonomije - da stvar vrijedi koliko je netko spreman platiti. Ako to prodavatelja zadovoljava, onda je to - to. Nas ipak ne zadovoljava, prema tome - nećemo ništa prodati kako sada stvari stoje.'

Kada su u pitanju investicije nad kojima imamo dominantnu kontrolu, kaže Milanović, onda se to ne može svoditi na apel: 'Mi ne apeliramo, nego preuzimamo odgovornost i to tražimo. Ovo nije strategija nego plan, svaka investicija ima svoje ime i prezime, samo joj treba naći točnu adresu i na tome radimo.'

Grčić se pohvalio i sa usporenom putanjom rasta nezaposlenosti, te kaže da bi taj veliki problem mogle riješiti neke od investicija koje planiraju.