Uspostavom Centra dijeljenih usluga (CDU), projekta vrijednog ukupno 362 milijuna kuna, za koji je u ponedjeljak u Banskim dvorima potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, do 2023. godine na jednom mjestu u "oblaku" (cloud) objedinit će se informacijsko-komunikacijska infrastruktura Hrvatske sa ciljem poboljšanja davanja usluga građanima i poduzetnicima na svim razinama.

Bespovratnih je 85 posto sredstava za projekt, osiguranih iz fondova EU-a, a preostalih 15 posto osigurava država. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića potpisali su ministar uprave Lovro Kuščević, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU) Tomislav Petric.

To je najveći državni projekt za jačanje infomacijsko-komunikacijske infrastrukture, istaknuo je na Plenković naglasivši kako će on građanima promijeniti percepciju kontakta s državom i načina pružanja državnih usluga na svim razinama, što je još jedan dokaz koliko su za Hrvatsku važni europski fondovi.

Ovim projektom napravit ćemo, pojednostavljeno je objasnio Plenković, "državni oblak" (cloud).

Centar će imati pet ciljeva - standardizaciju digitalnih usluga, bolju povezanost baza podataka u svim tijelima državne uprave, njih preko 300, smanjenje troškova, povećanje sigurnosti pohranjenih podataka i centralizirano upravljanje.

"Živimo u vremenu 4. industrijske revolucije, živimo u vremenu digitalnog društva i ekonomije pa je normalno da sve ono što država ima bude dostupno građanima, koji su nam najbitniji. Da njihov doticaj s bilo kojom institucijom po mogućnosti bude jednokratan, povoljan, bez dodatnih opterećenja i papirologije te, najvažnije, pouzdan i učinkovit. To je smisao projekta”, poručio je Plenković.

Kuščević je izrazio uvjerenje da će realizacija tog infrastrukturnog projekta pridonijeti da javna uprava bude ono što mora biti - servis građanima, poduzetnicima i obrtnicima.

"CDU je platforma koja će omogućiti smještaj informacijskih sustava i registara te omogućiti međusobnu komunikaciju svih državnih registara i baza. Svi projekti digitalizacije, koje rade i Ministarstvo uprave i sva druga državna tijela, bit će naslonjeni na CDU i moći će preko njega kumunicirati, a to će u bitnome digitalizirati javnu upravu i procese koji se događaju unutar države”, istaknuo je Kuščević.

Sva državna tijela koja već imaju digitalne procese mogu ih "nasloniti” na CDU, a onima koja ih nemaju CDU omogućava da ih digitaliziraju.

Preduvjet za velike projekte digitalizacije javne uprave

"Omogućavamo platformu na koju sva tijela državne vlasti mogu položiti svoje baze i registre i komunikaciju između tih registara. Tako stvaramo preduvjet za velike projekte digitalizacije javne uprave u Hrvatskoj”, naglašava Kuščević.

Primjerice, ako netko želi otvoriti tvrtku aplikacija Ministarstva gospodarstva namijenjena za to bit će postavljena na CDU. Više neće trebati prilagati dokumentaciju, odnosno odlaziti u različita tijela državne uprave po nju (OIB, potvrda o nepostojanju poreznog duga, prebivalištu...) već će ih sustav "e-poslovanje” temeljem CDU-a "povlačiti” jer država već ima te podatke, pojasnio je ministar uprave.

Kuščević očekuje da će se već do kraja godine 40-ak institucija implementirati na CDU, a do kraja 2022. otprilike 300 javnih tijela.

Ministrica Žalac istaknula je kako je riječ o najvrjednijem ugovoru kad je riječ o razvoju e-usluga javne uprave i sufinanciranju iz fondova EU-a.

S današnjim projektom, navela je, uloženo je ukupno 550 milijuna kuna za razvoj aplikacija javnih institucija, kako bi se unaprijedila i pojednostavila komunikacija s građanima.