Sve više majki iz europskih zemalja i Sjedinjenih Država svoju novorođenčad hrani adaptiranim mlijekom, za razliku od onih koje žive u siromašnim zemljama ili u zemljama u razvoju, podaci su što ih je UNICEF objavio u četvrtak.

Majke u najsiromašnijim zemljama svijeta najčešće svoju djecu doje do njihove druge godine života, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a.

U zemljama u razvoju, poput Perua, Madagaskara i Nepala žene doje djecu u 99 posto slučajeva.

No Europa i SAD prilično zaostaju. U Irskoj, primjerice, samo 55 posto žena doji svoju novorođančad i djecu, u Sjedinjenim Državama ta brojka iznosi 74 posto, a u Velikoj Britaniji 81 posto.

U Njemačkoj djecu doji 82 posto majki, a skandinavske su zemlje u vrhu ljestvice s 98 posto Šveđanki i 95 posto Norvežanki koje doje.

Sva istraživanja potvrđuju važnost dojenja u prvim mjesecima života. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da sva djeca, osim rijetkih iznimaka zbog medicinski uvjetovanih razloga, trebaju dobivati isključivo majčino mlijeko barem u prvih šest mjeseci života. S dojenjem treba nastaviti i u drugoj polovici prve godine, uz postupno dodavanje druge hrane (dohrana). Zatim se dojenje može nastaviti, sve dok majka i dijete to žele.

Majčino mlijeko osigurava uravnotežen odnos hranjivih i zaštitnih tvari potrebnih za optimalan rast i razvoj djeteta. Dojenje ima stimulativan učinak na razvoj imunološkog sustava djeteta.

Radi toga dojena djeca u manjem postotku obolijevaju od infekcija, alergijskih i autoimunih bolesti te je kod njih manja opasnost od potencijalne smrti uslijed nekrotizirajućeg enterokolitisa i sindroma iznenadne smrti dojenčeta.

Majčino mlijeko osigurava sve nutritivne i zaštitne faktore potrebne za rast i razvoj djeteta i ne mogu ih u potpunosti zamijeniti adaptirana mlijeka za dojenčad.