Dojenje djeteta hrani ga fizički, psihički, ali i emocionalno. Psihološke prednosti dojenja su brojne i ne ograničavaju se na samo prvih nekoliko mjeseci ni godina života djeteta. Otisak koji ostavlja utječe na osobu i do odrasle dobi.

Kontinuitet

Hranidbena prednost dojenja je nedvojbena, ali psihološke prednosti su ogromne. Poslije devet mjeseci sigurne i ugodne okoline, beba dolazi u svijet koji je prepun nepoznatih izvora agresivne svjetlosti, zvukova i mirisa. Bebe ovu promjenu dožive kao određenu vrstu stresa i potrebna im je kontinuirana fizička prisutnost majke i sigurnost da je ona još tu da bi zadovoljila njene potrebe. U ovom periodu, dojka za bebu postaje simbol privrženosti, ugode i zaštite. Držanjem bebe u rukama, kontaktom kože na kožu i dojenjem dajete djetetu slične stimulanse kao što je imalo u utrobi. Beba čuje majčine otkucaje srca i to joj ovaj prijelaz čini podnošljivijim.

Psihološke prednosti dojenja za bebu

Emocionalna povezanost između majke i djeteta uspostavlja se i jača dojenjem. Ova povezanost će pomoći djetetu da se osjeća sigurno i umanjiti mu stres. Također će pomoći kognitivnom razvoju djeteta jer djeca najbolje uče kad su emocionalno bliska a roditeljima. Bebe koje su dojene razvijaju veće samopouzdanje i autonomiju. Pokazuju bolje sposobnosti regulacije vlastitih emocija. Dojena djeca se bolje prilagođavaju u društvu. Imaju dobre komunikacijske vještine i uspostavljaju zdrave emocionalne veze. 

Psihološke prednosti dojenja za majku

Period poslije poroda je kompliciran za majku. Cijelo iskustvo trudnoće kulminira i odjednom se počnu pojavljivati strahovi povezani s nerealnim očekivanjima. Hormonske promjene koje se događaju dodatno intenziviraju ovaj doživljaj. Dojenje ovdje može pomoći u velikoj mjeri. Žene tim putem počinju formirati sebe kao majku, doživljavaju se sposobno, povećava im se samopouzdanje i pokoravaju se moguće sumnje koje imaju u sebe. Značajno se smanjuje mogućnost pojave postporođajne depresije.