Borut Pahor, bivši slovenski premijer i kandidat na predstojećim izborima za slovenskog predsjednika, ne žali što mu je popravak odnosa s Hrvatskom oduzeo dio vremena za oporavak slovenskog gospodarstva 2008 godine. Gostujući u emisiji Nedjeljom u 2, No smatra da je pravilno odlučio i nije pogriješio jer je postigao miru i prijateljstvo s Hrvatskom.

'Kao premijer u to doba predstavljao sam gromobran u koji su udarale sve kritike. Iako sam nekada bio neopravdano kritiziran, želio sam rasteretiti ljude kako se ne bi bojali. Reći da sam ja krivac', rekao je Pahor, dodajući da je slovensku vladu preuzeo krajem 2008. kada javnost i politika nisu prepoznali težinu pada BDP-a.

Njegova osobna odgovornost velika je jer uz rješavanje gospodarske krize mjerama osiguranja bankarskog sustava, za nesmetan tijek osnovne proizvodnje, prihvatio i rješavanja još jednog velikog problema: odnosa s Hrvatskom. Za prvi razgovor s bivšom premijerkom Jadrankom Kosor, koji je odbio na otvorenom u dvorcu Trakošćan i tražio da uđu unutra, rekao je kako nije želio da razgovor prate obavještajne službe.

'Morate znati da su velike države kao što su SAD ili Rusija, a i velike europske države poput Njemačke i Francuske, usmjerile pažnju na zaoštravanje spora Slovenije i Hrvatske i pravilno procijenile da u određenom trenutku politički i gospodarski incident može prerasti u sigurnosni koji će biti teško zaustaviti', rekao je Pahor, dodajući da je takvu ocjenu dijelio s Jadrankom Kosor.

'Oko pregovora su u početku pomagale SAD i Švedska kao predsjedatelj EU-a, a kasnije to nije bilo potrebno. Tako smo imali dvoje koji su nas nadzirali kako bismo se držali onoga što je bilo obećano. Poslije nam ni taj nadzor nije bio potreban', rekao je Pahor.

U kasnijim razgovorima s Kosor rekao je da su 'imali povjerenja i pomagali si pri teškim međusobnim odlukama koje smo riješili nakon mojih i njezinih razjašnjenja stavova. Jednostavno smo znali da jedan ima vodu, a drugi hranu, penjemo se i jedno bez drugoga ne možemo do vrha. Morali smo zajedno i tako smo došli do vrha', bio je slikovit Pahor.

'Kompromis je bio takav da nismo našli rješenje međusobnog spora nego smo našli način rješavanja spora koji je obostrano prihvatljiv. Bila je to pobjeda razuma i hrabrosti u demokraciji', smatra.

Ratifikacija hrvatskog pristupnog sporazuma

Na pitanje treba li razdvojiti pitanje rješenja za Ljubljansku banku i slovensku ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora EU-u, Pahor je odgovorio:

'Moj prijedlog je da vlada u Ljubljani pošalje prijedlog za ratifikaciju dokumenta, koji mora biti ratificiran dvotrećinskom većinom u parlamentu. Nakon pisma što ga je poslala trenutačna ministrica (Vesna Pusić), koje je sažetak dogovora u Bohinju između Kosor i mene, očekujem da će oba eksperta predložiti vladi, kao što su i poručili, da se u sklopu ugovora iz 2001, i na temelju sporazuma o sukcesiji, nastavi rješavanje Ljubljanske banke. Mislim da bi u primjeni sadržaja ugovora iz 2001, Slovenija mogla ratificirati hrvatski sporazum'.