Politika

Sjednica

Sabor o tržištu kapitala i sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Sabor o tržištu kapitala i sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Zastupnici su u raspravi o zakonu o kreditnim institucijama podržali Vladin amandman na po kojemu će se tečaj švicarskog franka od 6,39 primjenjivati i na fizičke osobe

Saborski su zastupnici u nastavku sjednice u srijedu poslijepodne objedinjeno raspravili izmjene triju zakonskih prijedloga - o tržištu kapitala, o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, te o kreditnim institucijama radi usklađivanja s direktivom Europske unije, kako bi se osigurala kvalitetna i brza sanaciju tih institucija u slučaju financijskih poteškoća te uspostavio sustav zaštite kako troškovi sanacije ne bi pali na teret građana.

Zastupnici su u raspravi o zakonu o kreditnim institucijama podržali Vladin amandman na po kojemu će se tečaj švicarskog franka od 6,39 primjenjivati i na fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, odnosno na slobodna zanimanja, obrtnike i poljoprivrednike. No, niz kritika iznijeli su na prijedlog da nositelj sanacija kreditnih institucija bude Hrvatska narodna banka (HNB).

 

Zlatko Tušak (laburisti) smatra kako je Vladin prijedlog amandmana vatrogasna mjera ali nužna u ovom trenutku kako bi se pomoglo svima koji imaju kredit u "švicarcima". No, drži kako bi ona trebala vrijediti što kraće, te pita što će se dogoditi ako tečaj franka bude padao, odnosno hoće li se tada ovaj zakon ponovno hitno mijenjati.

I Ivan Šuker (HDZ) smatra da na ovaj način treba pomoći i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) i poduzetnicima, no ističe kako je predlaganje amandmana u suprotnosti s kreditnim poslovanjem i ulogom HNB-a te da je trebalo donijeti zakonsko rješenje na temelju dogovora svih zainteresiranih strana.

"Vlada utvrđuje tečaj, a mi bismo to trebali podržati. Zašto niste predložili da HNB mora fiksirati tečaj, jer to što Vlada utvrđuje tečaj za samo određenu namjenu je protiv struke, razuma i kreditnih institucija", ocijenio je Goran Marić (HDZ).

U raspravi o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava više zastupnika ocijenilo je neprihvatljivim ulogu HNB-a u njihovoj sanaciji, pa tako Marić ističe kako takav primjer ne postoji nigdje u svijetu. Za njega je to dokaz da HNB "vrši teror i želi imati kontrolu nad postupcima sanacije", a zapravo bi ta institucija, ističe, trebala biti kilometrima daleko od sanacijskih procesa.

Nezavisni zastupnik Slavko Linić drži kako bi u sanaciji odlučujuću riječ trebala imati izvršna vlast, a ne HNB i HANFA.

"Interes HNB je stabilnost bankarskog sustava, a ne javne financije, pa ona ne može biti tijelo koje će voditi sanaciju, to je posao izvršne vlasti", kazao je Linić. Drži da će uključivanje HNB-a i HANFA-e u sanaciju banaka dovesti do niza problema.

Pojedini zastupnici u raspravi su se složili da su banke u Hrvatskoj dobro očuvane u kriznim vremenima, a da je istodobno gospodarstvo uništeno te da je sve više građana blokirano i ovisno o tim bankama.

Krešimir Bubalo (HDSSB) odgovornim za to u velikom dijelu smatra HNB koji, kako kaže, nije odradila svoj posao niti predvidjela što će se dogoditi sa "švicarcem" pa u tom izostanku odgovornosti, ističe Bubalo, HNB se ponaša kao "banka banaka".

Prijedlogom izmjena triju zakona trebao bi biti stvoren kvalitetan zakonodavni okvir za dovoljno ranu i brzu sanaciju kreditnih institucija koje propadaju, a s druge strane kvalitetan sustav osiguranja depozita. Svaka kreditna institucija dužna je izraditi kreditni plan oporavka u slučaju finacijskih poremećaja.

Predlaže se da u postupku sanacije HNB bude nadležna za sanaciju kreditnih institucija, HANFA za investicijska društva, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) radi mogućeg osiguranja sredstava iz državnog proračuna kako bi se što manje teretili porezni obveznici.

Predlaže se i uspostavljanje sanacijskog fonda u kojem će se akumulirati sredstva za sanaciju.

Saborski zastupnici raspravili su i u većini podržali prijedlog zakona o hrvatskome znakovnom jeziku koji se u Hrvatskoj donosi prvi put, a cilj mu je gluhim i gluhoslijepim osoba te drugim osobama s komunikacijskih poteškoćama osigurati pravo izbora i korištenja sustava komunikacije koji odgovaraju njihovim potrebama.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.