Uskoro počinju tečajevi hrvatskog jezika za azilante. Nakon što su ga godinama provodili volonteri jer tečaj nije bio institucionaliziran, Ministarstvo obrazovanja odobrilo je program učenja hrvatskog jezika, povijesti i kulture za azilante.

 

Odluka trenutno vrijedi za provođenje tečaja isključivo za azilante, ali ne i za tražitelje azila. Centar za mirovne studije zagovara ideju da se on proširi i na tražitelje azila budući da je poznavanje jezika ključno u integraciji izbjeglica u društvo, rekla je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije:

  "Najveći problem do sada je tečaj hrvatskog jezika koji nije bio sustavno organiziran, a to je stvarno preduvjet da bi se osoba integrirala u društvo, pronašla posao, uopće razumjela kontekst društva u kojem boravi jer trebamo imati na umu da neki od izbjeglica dolaze iz kulturološki različitih društava i potrebno im je objasniti u kakvom su kontekstu sada ali i hrvatsko društvo upoznati s kulturama iz kojih izbjeglice dolaze", rekla je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.

Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj su u posljednjih 11 godina status azila ili supsidijarne zaštite dobile 152 osobe. Vlada im iz državnog proračuna plaća smještaj, a dobivaju i pravo na učenje hrvatskog jezika, koji je osnova za školovanje, zapošljavanje i nastavak integracije.

Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, učenje jezika je pravo i obveza azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom. Nakon što su tečajeve provodili samo volonteri, udruge civilnog društva zalagale su se za to da učenje hrvatskog jezika institucije postave na noge. Jasna Barberić iz Agencije Ujedinjenih Naroda za izbjeglice.

 "I sad će se napraviti kako treba - da se procijeni njihovo znanje i onda na temelju toga odredi tečaj hrvatskog. Ne možete vi ljude koji dolaze iz Afganistana, Somalije i ne znaju možda engleski, dati na tečaj kroatikuma kako je bilo nekada. Sad se to više prilagođava njima i njihovim potrebama. Kad nauče jezik, to je prvi korak da počne integracija. Bez toga ne mogu dobiti nikakav posao u Hrvatskoj."

Tečajeve će provoditi ustanove za obrazovanje odraslih, ovisno o mjestu boravka azilanata. Tako će se oni održavati u više gradova u Hrvatskoj. U Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica hrvatski će učiti tri azilanta, rekla je ravnateljica učilišta Barbara Grđan Odrčić i objasnila kako će zbog malog broja polaznika pristup biti individualan.

 "Mi smo uzeli profesoricu hrvatskog jezika. Imamo osobu koja je kompetentna koja zna raditi s azilantima, koja je prošla i programe i obuke i koja će moći odraditi taj program u potpunosti. Bit će kombinacija i engleskog i hrvatskog, ukoliko bude potrebno uključit će se još i neke druge profesorice, no poanta je da se njih apsolutno osposobi za usmeno i pismeno sporazumijevanje na hrvatskom jeziku radi života i rada u RH", rekla je Barbara Grđan Odrčić.

Prema programu Ministarstva obrazovanja, predviđeno je osam cjelina, a samo prva cjelina trajat će obaveznih 70 sati. U Kutini bi se program učenja hrvatskog jezika za azilante trebao provoditi za 4 polaznika, rekla je suradnica za obrazovanje Pučkog otvorenog učilišta Kutina Sanja Friščić.

"Sve skupa će trajati 280 nastavnih sati. Nastava će se održavati dinamikom 5 puta tjedno po tri školska sata, s time da, ako to bude prenaporno za njih, naravno da ćemo onda smanjiti dinamiku ali trudit ćemo se da to bude gotovo svaki dan. Oko pet mjeseci bi trajala ta edukacija", rekla je Sanja Friščić iz Pučkog otvorenog učilišta Kutina. Čeka se još dogovor s Ministarstvom unutarnjih poslova kako bi se utvrdio datum početka učenja. To bi, prema nekim informacijama, trebalo biti već krajem kolovoza.