Ljudi koji idu kasnije u krevet i kraće spavaju imaju veće izglede patiti od osjećaja zabrinutosti i drugih negativnih osjećaja za razliku od onih koji idu ranije i spavaju dulje u komadu, utvrdili su znanstvenici s američkog sveučilišta Binghamton.

Ljudi pate od ponavljanog negativnog razmišljanja kad im se u glavama 'vrte' zabrinjavajuće, pesimistične misli i kad imaju osjećaj da ne mogu staviti pod kontrolu takva razmišljanja. Takve se osobe također previše brinu o budućnosti, bave prošlošću i pate od opsesivno negativnih misli koje potiskuju druge. Takve su misli često uobičajene i kod ljudi koji pate od tjeskobnog poremećaja ili teže depresije, posttraumatskog stres sindroma ili poremećaja spavanja.

Ranija istraživanja povezivala su probleme sa spavanjem s takvim ponavljanim negativnim mislima.

Znanstvenici Jacob Nota i Meredith Coles odlučili su ispitati te obrasce i utvrditi postoji li veza između takvih ponavljanih negativnih misli i vremena kad se ide na spavanje.

U istraživanju je sudjelovalo 100 ispitanika. Prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Cognitive Therapy and Research utvrdili su da su ljudi koji su spavali kraće vrijeme ili išli u krevet kasnije češće patili od ponavljanih negativnih misli nego drugi.

"Osiguranje sna u pravo vrijeme može biti jeftin i jednostavni način za one koji pate od negativnih misli", kaže Nota.

Istraživanje sugerira i da san s prekidima može biti povezan s razvojem negativnih misli. Stoga Nota i Coles vjeruju da bi ljudima koji su tomu skloniji bilo korisno usmjeriti napore na osiguranje dovoljno neometanog sna.

"Ukoliko daljnja istraživanja potvrde vezu između vremena odlaska na spavanje i ponavljanih negativnih misli to bi jednog dana moglo voditi u nove metode liječenja osoba s takvim poremećajima", kaže Coles.

"Istraživanja koja su proučavala vezu između kraćeg sna i psihopatologije već su pokazala da fokusiranje na osiguravanje sna u klinici vodi do ublažavanja psihopatoloških simptoma."