U pismu hrvatskih jezikoslovaca spominje se iniciranje Zakona o hrvatskom jeziku

Nedavno je na niz hrvatskih institucija, pa su tako navedeni i uredi hrvatskog premijera, predsjednice i šefa Hrvatskog sabora, naslovljena inicijativa, odnosno pismo skupine hrvatskih jezikoslovaca, u kojem upozoravaju na prijetnje hrvatskom jeziku, točnije na aktualizaciju stvaranja zajedničkog srpskohrvatskog jezika.

U pismu se, između ostalog, zbog zaštite hrvatskog jezika spominje iniciranje Zakona o hrvatskom jeziku i ponovnog formiranja ranije ukinutog Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika. 

Nakon prvog pisma uslijedilo je drugo, ublažene retorike, a kako doznaje Al Jazeera od predsjednika Matice hrvatske Stjepana Damjanovića, u Matici tek očekuju finalnu verziju.

U tom drugom pismu ističe se, između ostaloga, kako povodom 50. godišnjice objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika kao prijelomnici u novijoj hrvatskoj povijesti, incijatori žele biti "njegovim dostojnim sljednicima, odlučni očuvati i zaštititi ime, položaj, ugled i sadržaj hrvatskoga jezika".

Aktualizacija srpskohrvatskog jezika

"Unatoč dvama neuspjelim jugoslavenskim jezičnounitarističkim projektima u prošlom stoljeću, ponovno se pokušava aktualizirati stvaranje zajedničkoga srpskohrvatskoga jezika kao ključne poveznice kulturnoga prostora četiriju novonastalih država, pri čem pojedinci i skupine u Hrvatskoj i izvan nje namjerno potiču jezični nered, ruše postignute norme i iskrivljuju povijesne činjenice", navodi se u pismu između ostaloga.

Neki ugledni hrvatski jezikoslovci, upoznati sa sadržajem pisama, prokomentirali su smatraju li da je ova inicijativa potrebna i podržavaju li je, odnosno uočavaju li ovakvu ugrozu hrvatskog jezika.

Ranko Matasović s Odsjeka za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta kaže kako postoje određene, ali marginalne političke skupine koje žele obnoviti zajednički standardni jezik za Srbiju, Hrvatsku, BiH i Crnu Goru.

Prijetnja hrvatskom jeziku?

"Ja ne mislim da je hrvatski jezik na bilo koji način ugrožen, ja se sam bavim jezicima koji su ugroženi, a to znači da njima govore uglavnom starci i ne prenose se na mlade generacije. Hrvatski ima službeni status, službeni je jezik Europske unije, standardiziran je, dakle ne vidim nikakve osnove da se tvrdi da je hrvatski jezik na bilo koji način ugrožen. Pogotovo ne od marginalnih političkih skupina koje žele više-manje zapravo samo inzistirati na terminologiji da se umjesto tri standardna jezika na području država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, da se govori o jednom zajedničkom jeziku, koji bi se onda trebao zvati hrvatskosrpski ili srpskohrvatski", kaže Matasović za Al Jazeeru.

Predsjednik Matice hrvatske, akademik i hrvatski jezikoslovac Stjepan Damjanović, također smatra kako takve ugroženosti, kakva se spominje u pismu, nema.

"Mi imamo svoje ustavno određenje kako se jezik zove, imamo svoje katedre, imamo svoje institute za jezik, prema tome ne može se sad to mjeriti s nekakvom situacijom kad je prije 50 godina pravljena Deklaracija", kaže Damjanović.

Tekst se pred tijelima Matice još nije našao. "Ovo što govorim to je za sada moje privatno mišljenje jer nisam ni dobio još definitivni tekst koji bih mogao staviti, jer su mi rekli da pričekam dok naprave definitivni tekst, pa kad dobijem ja ću ga staviti, da ljudi kažu što misle", zaključuje Damjanović.