Kao što je poznato, trenutačno je na snazi "preporučeni" Babić-Finka-Mogušev pravopis

Ne ću, strjelica, grješka, pogrješka, brjegovi, trjezniji, malovrjedniji, naprječac, oprjeka, krjepostan... i slične riječi na kojima smo lomili jezik, a koje su nam pojedini jezikoslovci pokušali nametnuti zadnjih godina, ipak će vjerojatno otići u povijest, odakle su i izvučene, piše vecernji.hr

Kao što je poznato, novi pravopis pripremaju stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Iako nije želio govoriti o rješenjima za koja su se odlučili, ravnatelj Instituta Željko Jozić ističe da očekuje konsenzus struke.

Samo jedno rješenje

- Želimo pravopis dići na razinu opće prihvaćenosti, a ključno nam je bilo načelo potvrđenosti u praksi, odnosno upotrijebljenosti u pisanju i govoru. Nije dobro da pišemo pravila kojima se nitko ne koristi, odnosno da pišemo pravopis a da građani koriste neka sasvim druga rješenja. Neprihvatljiva je postojeća situacija u kojoj djeca u školi pišu i čitaju jedno, a u medijima, uključujući i internet, nešto sasvim drugo. To nije dobro i svima je to jasno - ističe Jozić.

U izradi novog pravopisa poštovali su, kaže Jozić, tradiciju, ali bez rješenja koja bi velik dio građana natjerala da ponovno uče pravopis ili da postanu predmetom ismijavanja, kao što je nekad bilo "tješka grješka".

Smatramo da nije dobro da hrvatski jezik postane predmetom poruge. Svoj prijedlog, nakon što prođe mišljenje Znanstvenog vijeća Instituta, stavit ćemo na javnu raspravu, a pozvat ćemo i sve dosadašnje pravopisce da kažu svoje mišljenje o našem prijedlogu. Očekujem da ćemo postići konsenzus, odnosno da ćemo dobiti podršku jer svi ti autori nisu pisali pravopis da bi na njemu zaradili novac, nego za dobrobit jezika. Dosad s njima nismo kontaktirali, ali smo rješenja iz njihovih pravopisa i te kako uzimali u obzir - ističe Jozić. Ne očekuje da će mu netko od dosadašnjih autora pravopisa reći da je prijedlog stručnjaka iz Instituta loš "jer je rađen na tradiciji, i ako je neko rješenje suprotno njihovu, to ne znači da je pravopis loš".

Kao što je poznato, trenutačno je na snazi "preporučeni" Babić-Finka-Mogušev pravopis, a preporuku za njegovo korištenje prije nekoliko je godina donio tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. Dragan Primorac.

Podrška Ministarstva

Danas iz Ministarstva obrazovanja poručuju da "podržavaju svaku inicijativu koja vodi k rješavanju pravopisnog pitanja te drže da je Institut jedna od najpozvanijih institucija u rješavanju nesređene pravopisne prakse u Hrvatskoj". Ističu, također, da je poznato stajalište ministra Željka Jovanovića da se pitanjem jezika ne treba baviti politika, već struka. Ministar Jovanović u razgovoru s Jozićem podržao je izradu novog, jedinstvenog pravopisa utemeljenog na znanstvenim načelima.

- Posebno se veselimo najavi da će novi pravopis biti postavljen na internetske stranice Instituta kako bi bio svima dostupan i besplatan - kažu u Ministarstvu.

Jedan od autora Matičina pravopisa Krešimir Mičanović kratko kaže da može samo preporučiti taj pravopis. Prof. Josip Silić, uz ogradu da nije upućen, drži, kao i Jozić, da je konsenzus moguće postići i dobiti jedan pravopis.

VL/eZd