Spajanje blagdana i neradnih dana u Hrvatskoj sve sofisticiranija praksa

Svi kojima povratak na posao nakon podužeg ljetnog godišnjeg odmora teško pada i odmah posežu za kalendarom, tražeći kakvu dobru kombinaciju blagdana i vikenda, znaju da nema ništa bolje nego kad je blagdan u petak ili ponedjeljak. Ili, još bolje - u četvrtak ili utorak, pa se onda uz jedan slobodan dan ili dan godišnjeg spoji savim solidan produženi vikend, piše Vjesnik

Nekoliko tih sretnih spojeva pomogne da radna godina znatno lakše prođe. No, jedno je kad se to slaže iz perspektive radnika, a posve je druga priča iz perspektive poslodavca. Pritom se ne smiju zaboraviti ni utjecaji tih neradnih dana na radnika, ali i na gospodarstvo.

Što se radnika tiče, malo tko će odbiti mogućnost da se, ako je ikako moguće i naravno plaćeno, dulje odmara. Ima doduše onih koji ne žele trošiti svoje slobodne dane ili godišnji odmor kako bi spajanjem dobili neki podulji vikend, jer, kažu, to se uopće ne isplati budući da se u vrijeme blagdana ionako manje radi. Neki, pak, uopće ni nemaju tu mogućnost, jer rade u tvrtkama koje zbog opsega posla ne dopuštaju godišnje odmore i korištenje slobodnih dana, primjerice u prosincu.

I dok jedni tvrde da su nakon godišnjih odmora, produženih vikenda, blagdana i sličnih prilika za odmor radnici produktivniji, zadovoljniji i samim tim korisniji poslodavcima, drugi upozoravaju kako povratak na posao nakon neradnih dana mnogima teško pada i kako im treba vremena da se uhodaju u uobičajenu radnu rutinu, a time i efikasnost.

Poslodavci, pak, poručuju da se u Hrvatskoj ionako ne njeguje dovoljno etika rada i da ne postoji svijest o tome da je dobar život moguć samo na temeljima vlastitog rada, a ne nerada u što se uklapa i cjelogodišnji običaj spajanja blagdana s vikendima.

No, to nimalo ne ometa one kojima je nakon povratka s božićno-novogodišnjeg odmora prvi zadatak izračunati što se sve u godini koja počinje može dobrom kombinatorikom spojiti i koliko će time zaraditi dodatnih slobodnih dana. Oni koji su već pomno proučili ovogodišnji kalendar, zaključili su da se sa samo tjedan dana mudro raspoređenoga godišnjeg odmora može navući četrdesetak slobodnih dana.

To će, doduše, zahtijevati popriličnu umješnost budući da 2009. nije baš bogata blagdanima. Mnogi padaju u petak, subotu ili nedjelju, što ne ostavlja puno mogućnosti za kombinacije. Teško će se ponoviti situacija tijekom prošlih božićnih i novogodišnjih blagdana kad se sa samo osam dana godišnjeg moglo odmarati čak 18 dana, od 20. prosinca do 7. siječnja.

Nova priliku za produženi odmor bit će tek oko Uskrsa, u travnju. Nije riječ o nekoj superprilici, jer je neradni samo Uskrsni ponedjeljak, pa će oni koji žele devet dana odmora, za to morati potrošiti četiri dana godišnjeg odmora. Mnogi će rado posegnuti za tim danima budući da od početka godine, dakle gotovo tri i pol mjeseca, nema ništa osim eventualno slobodnih subota i nedjelja.

Sljedeći produženi odmor moguć je početkom svibnja kad se zahvaljujući Prazniku rada, koji pada u petak, samo korištenjem četiri dana godišnjeg može dobiti devet slobodnih dana.

Malo je bolja situacija u pogledu odmora u drugom dijelu godine. Lipanj je mjesec u kojem će na svoje doći svi koji od početka godine čekaju priliku za mali predah prije pravoga godišnjeg odmora. U lipnju su čak tri praznika - Tijelovo je 11. u četvrtak te ponovo za devet slobodnih dana treba uzeti četverodnevni godišnji. Zato je bolje pričekati 22. i 25. lipnja, odnosno Dan antifašističke borbe i Dan državnosti, pa sa samo tri dana svoga godišnjeg uživati u devetodnevnom odmoru.

U kolovozu će za pet dana odmora trebati žrtvovati također tri dana godišnjeg, jer Dan pobjede i domovinske zahvalnosti pada u srijedu. Sljedeći blagdan, Velika Gospa, bit će u subotu, pa od spajanja neće biti ništa. Ništa bolje neće biti ni do kraja godine. Dan neovisnosti u listopadu pada u četvrtak, a Svi sveti u studenom u nedjelju, pa je taj blagdan za bilo kakve kombinacije izgubljen. Sličan je i kraj godine budući da je Božić u petak, pa ni najumješniji neće uspjeti spojiti više od tri, odnosno korištenjem četiri dana godišnjeg, devet dana.

Procjenjuje se da oko pola milijuna radnika u Hrvatskoj spoji božićne i novogodišnje blagdane, a ta praksa je uobičajena i u zapadnim zemljama. Smatra se da mnogim poslodavcima to odgovara, jer uštede, primjerice, na fiksnim troškovima kao što su energija ili telefoniranje. No, mnogi se poslodavci bune protiv tih spajanja i upozoravaju da produženi vikendi i te kako koštaju gospodarstvo.

Posebno smatraju da nije dobro poticati na nerad u vrijeme kad nam ionako ozbiljno prijeti kriza, a pitanje sve većeg broja otkaza radnicima stalno visi u zraku. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač kaže da je količina neradnih dana i navika da se oni proširuju i na radne ozbiljna prijetnja cijelom gospodarstvu, jer sve to pogoršava razinu naše konkurentnosti. »To je nedopustivo u uvjetima krize, ali i inače.

O svim tim našim navikama najbolje svjedoči činjenica da smo pri dnu svjetske ljestvice produktivnosti, a produktivnost se odražava na konkurentnost naših proizvoda. Filozofija lagodnog života s malo ili bez imalo rada neodrživa je«, poručuje Popijač, ističući da će to trajati sve dok nas životne prilike ne natjeraju da svi više radimo. »Život će učiniti svoje, a i ekonomski zakoni će nas natjerati da više i bolje raspolažemo svojim resursima te da radom ostvarujemo veće prihode.

Smatram da će jednostavno prilike dovesti do toga da rad bude osnova standarda po kojem želimo živjeti«, naglašava glavni direktor HUP-a. Sve dok nam, kaže, život na zajam pruža iluziju da se bez rada može dobro živjeti, tonemo sve dublje, a gospodarstvo je sve više u problemima. »Kad borba za svako radno mjesto ne bude samo parola nas iz gospodarstva, nego gruba realnost, kad više ne bude mogućnosti crpiti tuđu akumulaciju i zaduživati se, dakle dok stvar ne dođe do kraja, bit će sve kao dosad.

Dok postoji mogućnost zaduživati se umjesto živjeti u skladu s mogućnostima i od svog rada, rad neće biti na cijeni«, zaključuje Popijač.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da spajanje blagdana i neradnih dana s vikendima treba što više poticati kako bi se radnici što bolje odmorili i bili zadovoljniji. »To nije gubitak za gospodarstvo. Zapad je to već odavno mudro riješio, pa se unaprijed za cijelu godinu odrede neradni dani koji će se spojiti. Može se također odrediti da u određenom razdoblju kad su blagdani svi budu na kolektivnom odmoru. Bez brige, da je to nešto loše za gospodarstvo, ne bi na Zapadu to dopuštali.

Zato i u Hrvatskoj te navike treba promovirati«, drži Sever. Napominje da, kad se govori o slobodnim danima, treba imati na umu da nitko od poslodavaca radnicima ne daruje te dane, nego je riječ ili o danima godišnjeg odmora koji radniku po zakonu pripadaju ili o slobodnim danima koje je radnik već odradio. »Radnici neće manje raditi, oni koriste samo što im pripada.

Ako to mogu spojiti da budu s obitelji, da se odmore ili pripreme za blagdane, to je samo dobro i pozitivno utječe na radnike«, tvrdi Sever, dodajući da će odmoran radnik biti zadovoljniji i učinkovitiji. Poslodavcima zato poručuje da će time samo dobiti vrjednijeg radnika, a ne trošak. Kad bi poslodavci radnicima darovali slobodne dane, to bi bilo drugo.

»Nije mi jasno zašto se poslodavci protive spajanju neradnih dana. Često prigovaraju da radnici u dane uoči blagdana odlaze ranije s posla, no to je pitanje organizacije rada i radnog vremena. Radnik će svakako proizvodno biti snažniji, ako je zadovoljan i odmoran.

Uostalom, naši radnici u Njemačkoj uobičajeno dolaze u Hrvatsku na odmor od Božića do Sveta tri kralja. Da je to gubitak za gospodarstvo, njihovi poslodavci bi to odavno riješili drukčije«, zaključuje Krešimir Sever.