Slavko Linić ne odustaje - neraščićenih računa između građana i banaka više ne smije biti. Stoga će se zakonski riješiti problemi s minusima koji će ići u korist građana, a plan je ograničiti kamatne stope i na druge vrste kredita. Iz banaka već poručuju - smanjit će se ponuda. Linićev prijedlog tek treba dobiti podršku ključnog koalicijskog partnera HNS-a.

Ministar financija Slavko Linić pojašnjava da je prijedlog koji je već izazvao puno bure, ostao isti - dopušteni minus ograničava se na razinu jedne plaće, a banke će morati ponuditi bolje uvjete za pokrivanje dubioza na računima građana.

"Minus na tekućem računu je odnos između građana i banaka koji mora biti reguliran ugovorom. U tom dijelu smo predložili rješenja koja će biti predmet rasprave s obzirom da će zakon ići u dva čitanja", rekao je Linić.

Koalicijski partner HNS, ranije je iznosio primjedbe, jer zašto bi se država miješala u dogovorene poslovne odnose klijenata i banaka? Danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak pojašnjava - stav ćemo tek zauzeti.

"Znači dovode do toga da dio stanovništva neće moći dobiti kredite, jer je prerizičan, a dio kreditnih proizvoda se neće moći plasirati ako nije diferencirana stopa. Nije stavar bi li banka htjela ili ne, stvar je u tomu da banka ne smije davati nešto što je prerizično po preniskoj cijeni", zaključuje Bohaček.

Prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju tema je na užem kabinetu Vlade, a Linićev plan je ograničiti rast kamata na sve vrste kredita - na minuse na maksimalnih 10 posto, dok bi se kamatne stope na kredite u švicarskim francima vratile na razinu na kojoj su bile u trenutku uzimanja kredita. Kamata za stambene kredite mogla bi iznositi maksimalno 7 posto, a 12 posto maksimum je zateznih kamata za gospodarstvo.

Iz HUB-a poručuju kako valja pričekati konačni prijedlog, a u javnoj raspravi bit će aktivni. Direktror udruge Zoran Bohaček za Media servis pojašnjava - apsolutno je u redu ograničavati stope kako ne bi bilo lihvarskih kredita. No bilo kakvi apsolutni iznosi ili ograničavanje na prosječnu tržišnu stopu, dovelo bi do posljedica.

"Znači dovode do toga da dio stanovništva neće moći dobiti kredite, jer je prerizičan, a dio kreditnih proizvoda se neće moći plasirati ako nije diferencirana stopa. Nije stvar bi li banka htjela ili ne, stvar je u tome da banka ne smije davati nešto što je prerizično po preniskoj cijeni", zaključuje Bohaček.