Luka Burilović bit će predsjednik Hrvatske gospodarske komore i u mandatnom razdoblju od 2018. do 2022. godine. Tako je odlučila Skupština HGK na 7. sjednici održanoj 25. siječnja u skladu s odredbama Poslovnika o radu Skupštine tajnim glasovanjem.

Skupštinu HGK čini 93 člana, a s obzirom na to da je aktualni predsjednik Komore nakon glasovanja imao 80 glasova, pobijedio je u prvom krugu. Kandidat Marin Lovrović osvojio je 7 glasova, dok je Davor Poljak dobio 2 glasa. Jedan listić bio je nevažeći, dok tri člana skupštine nisu pristupili glasovanju.  

„Vizija i strateški projekti Komore za naredno razdoblje predstavljaju upravo želju da zajedno s vama nastavimo posao zacrtan Strategijom HGK 2017. – 2022. Pritom primarno mislim na internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, provedbu dualnog obrazovanja i digitalizaciju usluga. Jačanjem mreže predstavništava bit ćemo još bolja potpora pri izvozu, što je jedan od ključnih elemenata razvoja gospodarstva RH“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović u svom govoru naglasivši kako mu je jedan od ciljeva u narednom mandatu da kreatori politika još snažnije uvažavaju glas gospodarstva.

Luka Burilović došao je na čelno mjesto Komore 1. travnja 2014. godine napustivši mjesto predsjednika Uprave Sladorane Županja. U svom se obraćanju osvrnuo i na mandat koji je na isteku.

„Bio sam itekako svjestan teškog puta koji je tada bio pred nama, ali i potencijala koji možemo ostvariti. Stoga, dok su drugi govorili o reformama, mi smo ih provodili – rezanjem nepotrebnog i povećanjem efikasnosti. Četiri godine poslije, HGK je institucija jasne svrhe i doprinosa gospodarstvu. Ne postoji gospodarska tema u kojoj se komorskog stručnjaka ne pita za mišljenje. Postali smo servis svojih članica i glas gospodarstvenika koji se ne smije zanemariti“, rekao je Burilović.

Naglasio je i da u narednom razdoblju fokus Hrvatske gospodarske komore mora biti i na privlačenju stranih investicija i apsorpciji sredstava iz EU fondova te kako će nastaviti poticati sve reforme u državi i biti potpora institucijama, posebno misleći na reforme pravosuđa, javne uprave i obrazovanja.