Recesija u Rusiji i slaba prodaja piva na nekima od najvećih tržišta, poput Kine i Brazila, lani su doprinijeli čak trostruko većem padu konzumacije popularnog pića od negativnog prosjeka proteklih pet godina, a taj je pad doprinio i globalnoj smanjenoj potrošnji svih alkoholnih pića.

Sudeći po naglom rastu popularnosti malih zanatskih pivovara u posljednjih deset godina, kako kod nas tako i u svijetu, moglo bi se zaključiti da su konzumacija i popularnost piva svake godine sve veći. No podaci iz izvještaja londonske konzultantske kuće IWSR (International Wine and Spirits Research) pokazuju upravo suprotno. Barem što se tiče konzumacije.

U posljednjih pet godina ispijanje piva je godišnje padalo po prosječnoj stopi od 0,6 posto, da bi lani taj pad naglo ubrzao i to na 1,8 posto u odnosu na 2015. godinu. Pad u konzumaciji pive bio je i glavnim uzrokom smanjenja konzumacije svih alkoholnih pića u 2016. godini i to za 1,3 posto. Prosječni godišnji pad u prethodnih pet godina iznosio je 0,3 posto.

Alexander Smith, urednik magazina kojeg izdaje IWSR, izjavio je da je pad iznenađujuć s obzirom na to da globalna ekonomija bilježi rast i da obično postoji pozitivna korelacija između ekonomskog rasta i potrošnje alkohola. Rast ekonomije 's rastom globalnog broja potrošača koji smiju konzumirati alkohol je, teoretski, trebao donijeti i rastuću potrošnju alkohola, ali nije', komentirao je Smith za londonski Financial Times.

Prema analizi IWSR-a za pad konzumacije piva kriva je smanjena potrošnja na nekim od najvećih tržišta: Kini, Rusiji i Brazilu. Ekonomska recesija u Rusijiuzrokovala je i ozbiljan pad konzumacije votke na tamošnjem tržištu i to za 9,3 posto. Rusija je, inače, najveće svjetsko tržište votke, a to piće, nekad daleko najpopularnije među jakim alkoholnim pićima na globalnoj razini već godinama boluje od pada popularnosti.

Jaka alkoholna pića su, među raznim kategorijama alkoholnih napitaka, jedna od rijetkih koja su lani na globalnoj razini zabilježila rast, i to od skromnih 0,3 posto. Najveći poticaj takvom trendu stiže iz rasta potrošnje džina (+3,7 posto), tekile (+5,2 posto) te viskija (+1,7 posto). Džin, kao zamjena za votku, posljednjih godina sve je popularniji, posebno u Europi. Što se tiče vina, ukupna potrošnja je uglavnom stabilna (lani je zabilježen vrlo blagi pad od 0,1 posto), iako unutar same kategorije raste potrošnja pjenušaca, a pada konzumacija klasičnih vina.

Na cijelom tržištu alkoholnih pića posljednjih godina se primjećuje trend rasta skupljih i kvalitetnijih napitaka nauštrb jeftinijih i dostupnijih. Posebno je to vidljivo na tržištu viskija (američki i irski), ruma, tekile te džina gdje je primijećen rast prodaje skupljih, tzv. premium brendova. Slično se može primijetiti čak i na tržištu piva gdje klasičnim velikim pivovarama dio ionako padajućeg tržišta oduzimaju male zanatske tzv. craft pivovare.

Negativni trend u konzumaciji piva svakako nije dobra vijest za najveću svjetsku pivovaru Anheuser-Busch InBev koji na sjevernoameričkom tržištu, na kojem ostvaruje gotovo trećinu prihoda, ne uspijeva preokrenuti prodaju svojih najpoznatijih brendova Budweiser te Bud Light.

U najvećem svjetskom proizvođaču jakih alkoholnih pića, konglomeratu Diageo, komentiraju kako se 'potrošnja alkohola po stanovniku u razvijenom svijetu smanjuje već 30 godina. No, postoji jasan i održiv trend potrošača koji piju 'bolje', a ne više'. Među pićima koje proizvodi Diageo nalaze se neki od najpopularnijih brendova poput Johnnie Walker viskija, Smirnoff votke, Tanqueray džina te ruma Captain Morgan.

IWSR, ipak, predviđa oporavak svjetskog tržišta alkoholnih pića. Prema njihovim analitičarima globalno tržište bi trebalo do 2021. godine u prosjeku rasti za 0,8 posto godišnje. Očekuju da će viski biti jedno od pića koje će imati najsnažniji rast, a očekuje se i porast konzumacije koktela i miješanih napitaka kao i nastavak rasta potrošnje pjenušavih vina. Pivo bi moglo zabilježiti rast na pojedinim tržištima Azije i subsaharske Afrike, komentiraju u IWSR-u.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, World Health Organisation) inače pokazuju da među svjetskim regijama u konzumaciji alkohola daleko prednjači Europa. Sa svojih 10,4 litara alkohola po stanovniku godišnje, Europa se nalazi ispred američke regije (Sjeverna i Južna Amerika) gdje je prosjek konzumacije 8,2 litre godišnje te ispred zapadno pacifičke regije (Oceanija i dio država istočne Azije) gdje se u prosjeku konzumira 7,8 litara godišnje. Globalni prosjek je 6,4 litara, a dio svijeta gdje se konzumira najmanje alkohola je regija sjeverne Afrike i Bliskog Istoka s prosjekom od 0,7 litara alkohola godišnje po stanovniku.

Među pojedinim državama, neslavnu titulu nosi Litva čiji stanovnici u prosjeku konzumiraju čak 18,2 litre alkohola godišnje, a društvo u vrhu joj čine i susjedne države istočne Europe: Bjelorusija, Moldavija, Rusija, Rumunjska, Češka, Hrvatska i Bugarska. U Hrvatskoj se godišnje konzumira u prosjeku 13,6 litara alkohola, podaci su WHO-a. Najtrezvenije države u Europi su Turska, Makedonija, Albanija te Bosna i Hercegovina s prosjekom nižim od šest litara alkohola godišnje po stanovniku.

Općeniti trend smanjene konzumacije alkoholnih pića proizvođačima donosi ozbiljne izazove. U srednjem roku svakako će morati pronalaziti odgovore na to kako se izboriti za tržišne udjele kako ne bi na kraju bili prisiljeni poslovnu tugu i financijske probleme utapati u čaši.