Pozitivan trend
Industrijska proizvodnja u godinu dana porasla za 7,1 %
Nakon godišnjeg rasta u listopadu po stopi od 1,8 posto industrijska je proizvodnja u studenom (prema kalendarski prilagođenim indeksima) ubrzala godišnji rast na 7,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku
Izvješćem za studeni potvrđen je trend pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje koji traje od veljače 2015. godine. Na mjesečnoj je razini, i treći mjesec za redom, također je zabilježena pozitivna stopa rasta. Tako je prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja zabilježila mjesečni rast od 3,7 posto podržan prvenstveno rastom proizvodnje u kategoriji trajni proizvodi za široku potrošnju (+14,7 posto) te nešto blažim rastom i u ostalim kategorijama GIG-a izuzev kategorije kapitalnih proizvoda gdje je zabilježena negativna mjesečna stopa rasta (-0,6 posto), navode analitičari RBA.
U kumulativnom razdoblju od siječnja do studenog ove godine
industrijska proizvodnja je (prema kalendarski prilagođenim
indeksima) zabilježila rast od 4,1 posto u odnosu na isto
razdoblje lani, potpomognuta oporavkom inozemne potražnje,
prvenstveno u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima.
Promatrajući prema kategorijama GIG-a, godišnji rast ukupne
industrijske proizvodnje u kumulativnom razdoblju od prvih
jedanaest mjeseci ove godine podržan je rastom u svim
kategorijama. Rast u kategoriji energije iznosio je 4,0 posto,
intermedijarni proizvodi (4,1 posto), kapitalni proizvodi (6,6
posto), trajni proizvodi za široku potrošnju (1,0 posto) te
netrajni proizvodi za široku potrošnju (3,4 posto).
Prerađivačka industrija porasla za 6,3 posto
Promatrano prema NKD-u, zabilježeni rast od 6,3 posto godišnje u
studenom u prerađivačkoj industriji (koja čini gotovo 78 posto
ukupnog obujma industrijske proizvodnje) pozitivno je doprinio
njenom rastu u prvih jedanaest mjeseci ove godine po stopi od 4,5
posto. U istom promatranom razdoblju, prehrambeni proizvodi (koji
čine gotovo 14 posto ukupne industrijske proizvodnje) zabilježili
su međugodišnju stopu rasta od 3,2 posto, pri čemu je i u odnosu
na studeni 2015. zabilježena pozitivna godišnja stopa rasa (2,1
posto). Istovremeno, ukupni rast obujma industrijske proizvodnje
djelomično je ublažen blagim padom u kategoriji rudarstva i
vađenja koja je u prvih jedanaest mjeseci zabilježila godišnji
pad od 1,3 posto dok je u kategoriji opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija (koji čine oko 15 posto
ukupne industrijske proizvodnje) zabilježen dvoznamenkasti rast
od 20,3 posto godišnje.
"I u posljednjem ovogodišnjem mjesecu očekujemo nastavak pozitivne godišnje stope rasta ukupne industrijske proizvodnje. Tako će 2016. biti i treća godina za redom koja nastavlja bilježiti ubrzavanje godišnje stope rasta što će (uz zadržavanje povoljnih trendova u inozemnoj potražnji) pozitivno doprinijeti očekivanom rastu BDP-a", prognoziraju analitičari RBA.
Vezane vijesti
-
Tvrtka Kvasac iz Prigorja Brdovečkog više neće proizvoditi kockice kvasca u Hrvatskoj. Bez posla će ostati 60 ljudi, dok će se zadržati njih 88.
-
Industrija piva znatno pridonosi jačanju hrvatskog gospodarstva, pri čemu generira 1,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), izravno i neizravno zapošljava 23.522 radnika, a po produktivnosti je iznad hrvatskog prosjeka, pokazali su u srijedu predstavljeni rezultati Studije Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ).
-
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja prema sezonski prilagođenim podacima pala u srpnju 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim podacima uvećana 0,8 posto.
-
Izdvojeno
-
Deseci tisuća ljudi su, unatoč kiši, zaposjeli središnje ulice Beograda sudjelujući u protuvladinom prosvjedu "15. za 15." na koji je cijelu Srbiju pozvao studentski pokret, ali mnogi nisu uspjeli stići na početak prosvjeda u 16 sati jer je vlast na više načina opstruirala skup.
-
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u subotu je rekao da je pitanje teritorija u ukrajinskom ratu s Rusijom "komplicirano" i da bi se o njemu trebalo detaljnije raspravljati kasnije.
-
Ove male, smeđe sjemenke dolaze od biljke lana, poznate i kao Linum usitatissimum. Zahvaljujući bogatom nutritivnom sastavu, lanene sjemenke često se nazivaju “superhranom”.
-
Ispitni centar DELF-DALF koji djeluje pri Odjelu za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru i ove godine organizira međunarodne ispite iz poznavanja francuskog jezika.
Reci što misliš!