Prirodne klimatske pojave poput El Niña ubrzava otapanje ledenjaka na vrhovima planina u tropskom pojasu, pokazuje novo istraživanje.

Koristeći snimke snimljene NASA-inim satelitima Landsat u posljednja četiri desetljeća, istraživači su potvrdili da je regionalno zagrijavanje koje povremeno uzrokuje El Niño doista rezultiralo drastičnim smanjenjem područja prekrivenog snijegom.

Studija koju je vodila Kara Lamantia, iz Centra za polarna i klimatska istraživanja Byrd na Državnom sveučilištu Ohio, otkrila je da je između 1985. i 2022. ledena kapa Quelccaya u peruanskim Andama izgubila otprilike 58 posto snježnog pokrivača i oko 37 posto ukupne površine.

“Naše istraživanje daje uvid u zdravlje ledenjaka”, kazala je Lamantia, a piše Phys.org. “Glečer Quelccaya uvelike gubi ravnotežu tijekom ovih kratkoročnih klimatskih anomalija”.

Proces detekcije

Studija, objavljena u časopisu The Cryosphere, prva je koja automatizira proces detekcije snijegom prekrivenog područja na Quelccayi. Algoritam kojeg je razvio ovaj tim obrađuje slike koristeći skoro infracrveni spektar svijetla: “Stvaranjem praga za različitu refleksiju između snježnog i ledenog pokrivača, možemo prikupiti dosljedna i mnogo pouzdanija mjerenja”, kazala je Lamantia.

Ledenjaci i ledene kape dobivaju masu nakupljanjem leda i snijega i gube je kada se nitko ne primi ili se više leda gubi nego dobiva. Mjerenjem omjera površine prekrivene snijegom u odnosu na ukupnu površinu, istraživači mogu kvantificirati dobiva li Quelccaya masu, gubi li je ili održava stabilno stanje.

Studija je otkrila da tijekom El Niño faze omjer značajno pada od prosjeka, što ukazuje na drastično smanjenje površine prekrivene snijegom. Ova ekstremna promjena u njegovom omjeru može se pripisati velikim razlikama između suhe i kišne sezone u južnom Peruu, kaže Lamantia za Phys.org.

Mijenjanje Zemlje

“Sve snježne padaline padaju tijekom kišne sezone, ali tijekom El Niña, južni Peru doživljava toplije i suše uvjete od prosjeka, tako da ostaje suho tijekom kišne sezone”, kazala je. “To znači da će se snježni pokrivač i dalje smanjivati i da bi ga moglo zamijeniti nešto manje snijega”.

Budući da klimatske promjene brzo mijenjaju Zemljin okoliš, očekuje se da će El Niño vjerojatno biti dugovječniji i jači, što je faktor koji će ubrzati gubitak leda. Ovo povećava mogućnost da se snježni peruanske ledene kape ne uspije oporaviti tijekom La Niña perioda, ili razdoblja kada bi oceani trebali biti hladni.

“Ledena kapa kao cjelina je u vrlo dosljednom linearnom padu zbog antropogenog zagrijavanja”, piše Phys.org. “Možda nije važno koliko su snažne buduće La Niñe; kako se granica smrzavanja i dalje diže, a snježni pokrivač smanjuje, Quelccaya će vjerojatno nastaviti opadati”.

Ledenjaci u opasnosti

Ako se ovo nastavi, neke projekcije sugeriraju da bi snježni pokrivač na Quelccayi mogao nestati do 2080., prebacujući ga na pusto ledeno polje, slično Kilimanjaru. Do kraja stoljeća, navodi se u studiji, ledene kape više neće biti. Znanstvenici su sigurni u prijetnju koju predstavlja gubljenja ledenjaka: to dovodi u opasnost visokoplaninske zajednice koje ovise o njima, budući da gubitak snijega može brzo smanjiti ključne zalihe vode.

“Opći konsenzus je da možemo očekivati da će vjerojatni povećani intenzitet i trajanje El Niña izazvati više komplikacija za Quelccayu”, kazala je Lamantia. “Moramo početi biti pametni u pogledu korištenja i očuvanja naših vodnih resursa” zaključuje se na portalu Phys.org.