Sci-Tech

objašnjavamo neuralink

Što rade moždani implantati koje proizvodi Elon Musk

Što rade moždani implantati koje proizvodi Elon Musk
pixabay.com

Kompanija Elona Muska Neuralink provodi svoja prva ispitivanja na ljudima, ugrađujući mali čip na površinu mozga ljudi kako bi im omogućio da direktno razgovaraju s računalima.

Što je Neuralink?

Neuralink je 2016. godine osnovao Elon Musk (koji također vodi SpaceX, Tesla i X, nekadašnji Twitter), da bi napravio vezu između mozga i računala: uređaja povezanih s mozgom koji omogućavaju ljudima da komuniciraju s računalima samo svojim mislima.

Ovi uređaji bi vam mogli omogućiti da obavljate jednostavne zadatke kao što su traženje informacija ili izvođenje složenih proračuna pomoću računala.

U teoriji, oni bi također mogli stvoriti tehnološku telepatiju, vratiti vid slijepim osobama i omogućiti paraliziranim ljudima da kontroliraju proteze i kretanje. Musk je u prošlosti rekao da bi tehnologija njegove kompanije mogla omogućiti ljudima da formiraju “neku vrstu simbioze“ sa AI, piše NewScientist.

Što je Neuralink postigao do sada?

Neuralink je uređaj veličine novčića i dizajniran je da se implantira ispod lubanje, sa sićušnim žicama koje sežu na malu udaljenost do mozga da bi očitale neuronske aktivnosti.

Kompanija je već provela testove na svinjama i pokazala da majmun može igrati klasičnu video igricu Pong koristeći uređaj. U svibnju 2023. Neuralink je objavio da je dobio odobrenje za testiranje na ljudima.

Prema Muskovoj objavi koju je objavio na platformi X prije neki dan, testiranje je već počelo. Anonimni muškarac je primio implantat 28. siječnja i “dobro se oporavlja“, rekao je Musk.

Ostali detalji još nisu objavljeni, a Neuralink nije odgovorio na zahtjev New Scientist-a za komentar.

Je li ovo rađeno ranije?

Muskova kompanija nije jedina koja radi na ovoj ideji. Mnoge akademske grupe i komercijalni start-upovi već su proveli ispitivanja na ljudima i uspjeli su direktno protumačiti moždane signale u neku vrstu izlaza.

Tim sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji postavio je dva mala senzora odmah ispod površine mozga do vrata paraliziranog čovjeka.

Znanstvenici su bili u stanju protumačiti moždane signale osobe kada je mislila da piše riječi olovkom na papiru i pretvore ih u čitljiv tekst na računalu.

Je li tehnologija sigurna?

To je ono što se tek treba otkriti. Međutim, prema izvještajima, prethodni eksperimenti na životinjama Neuralinka nisu bili uspješni.

Godine 2022., Odbor liječnika za odgovornu medicinu, organizacija za zastupanje, poslala je pismo američkom ministarstvu poljoprivrede zahtjevajući istragu o, kako je rečeno, “očiglednim kršenjima Zakona o dobrobiti životinja u vezi s liječenjem majmuna korištenih u invazivnim eksperimentima na mozgu“.

Reutersov izvještaj te iste godine citira dokumente i izvore koji ukazuju da su Neuralinkovi testovi ubili 1.500 životinja, u nekim slučajevima uzrokujući “nepotrebnu patnju i smrt“.

Svaki uređaj namijenjen ljudskoj implantaciji morat će otkloniti brojne regulatorne prepreke kako bi osigurao da sam uređaj, proces instalacije i njegova naknadna upotreba budu relativno sigurni i da su svi potencijalni rizici dobro shvaćeni.

Kada će Neuralink biti dostupan i koliko će koštati?

Daleko smo od toga da je ovo komercijalni proizvod, a pred nama je mnogo testiranja i akreditacija, tako da je rano govoriti o tome. Ali Musk je jasno stavio do znanja da namjerava komercijalizirati tehnologiju. Prvi planirani proizvod zove se “Telepatija“ i omogućit će korisnicima da kontroliraju svoje telefone i računala.

Tara Spires-Jones sa Sveučilišta u Edinburghu, rekla je Znanstvenom medijskom centru, neprofitnoj organizaciji u Velikoj Britaniji, da Neuralink ima veliki potencijal i da brojne istraživačke grupe rade na sličnim idejama.

U nedavnim znanstvenim eksperimentima (koji nisu povezani sa Neuralinkom), znanstvenici su uspjeli implementirati čipove između mozga i kralježnice koji pomažu ljudima s paralizom da hodaju, a drugi radovi pokazuju obećavajuće rezultate u računalima koji tumače moždane valove i skeniraju mozak“, rekla je ona.

Također je dodala da “većina ovih čipova zahtjeva invazivnu neurokirurgiju i još uvijek su u eksperimentalnim fazama, tako da će vjerojatno proći mnogo godina prije nego što postanu dostupni“.


Reci što misliš!