Znanstveni tim Sveučilišta u Rijeci i Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu rade svoja sofisticirana istraživanja DNA na najmoćnijem superračunalu u Europi - superračunalu LUMI, izvijestili su u srijedu iz IRB-a.

Pristup ovom moćnom računalu hrvatski znanstvenici su osigurali u sklopu projekta 'Simulacije interakcija kurkuminoidnih spojeva s DNA metiltransferazama' koji se financira europskim sredstvima, u okviru druge faze programa Europskih nacionalnih centara kompetencija za računarstvo visokih performansi (EuroCC2).

LUMI treće najjače superračunalo na svijetu

Smješten u EuroHPC centru CSC u Finskoj, superračunalo LUMI je čudo moderne tehnologije, ističu iz Instituta Ruđer Bošković.

Također, kao treće najjače superračunalo na svijetu, može se pohvaliti izvanrednom snagom od 0,3091 Exaflopsa, što znači da LUMI može izvršiti preko 300 kvadrilijuna izračuna u sekundi. To je kao da svaka osoba na Zemlji rješava milijune matematičkih problema svake sekunde, objašnjavaju iz IRB-a!

Ovaj EuroHPC projekt je istraživačkom timu dodijelio vrijednih 876,000 jezgra sati rada na superračunalu LUMI i na taj način im omogućio potrebne resurse za proučavanje procesa metilacije DNA, ključnog procesa promjena DNA u ljudskom tijelu koji utječe na naše zdravlje.

Naime, metilacija DNA je složen biološki proces koji igra ključnu ulogu u regulaciji gena, odnosno u određivanju koje će genetske upute u našim stanicama koristiti.

"Zamislite DNA kao ogromnu knjižnicu uputa za sve što se događa u našem tijelu. Metilacija DNA djeluje poput označivača koji naglašava ili skriva određene dijelove te knjižnice, utječući time na to kako će se geni čitati", ističu znanstvenici iz IRB-a.

Metilacija DNK ima središnju ulogu u mnogim ključnim procesima u tijelu

Objašnjavaju kako je važno istraživati ovaj proces jer metilacija DNK ima središnju ulogu u mnogim ključnim procesima u našem tijelu, uključujući razvoj stanica i starenje.

No, kada ovaj proces ne funkcionira kako treba, može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući rak, neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i srčane bolesti.

Istraživanjem metilacije DNK, znanstvenici mogu bolje razumjeti na koji način ove promjene u genima utječu na pojavu i razvoj bolesti.

To ne samo da pomaže u pronalaženju novih načina liječenja i prevencije ovih bolesti, već može dovesti i do razvoja personalizirane medicine – pristupa koji tretmane prilagođava individualnim genetskim karakteristikama svakog pacijenta, kaže Petra Buljević Zdjelarević, iz PR Ureda Instituta Ruđer Bošković.