geoinžinjering
Znanstvenici: Tehnike umjetnog hlađenja planeta mogu ugroziti biljke i životinje
Otpuštanje kemikalija u gornje slojeve zemljine atmosfere kako bi se odbilo sunčevo zračenje od Zemlje moglo bi biti jedan od načina borbe protiv galopirajućih klimatskih promjena, kažu znanstvenici, no upozoravaju kako tu kontroverznu tehniku "geoinženjeringa" prati niz rizika.
Među njima je i onaj da bi nagli prekid unosa kemikalija u atmosferu rezultirao značajnim toplinskim skokom koji bi na planetu mogao imati pogubne učinke na biljke i životinje, prema istraživanju objavljenom u ponedjeljak.
"Ako bi se geoinženjering ikad naglo prekinuo to bi bilo pogubno. Stoga biste morali biti sigurni da se može postupno prekidati a lako je zamisliti scenarije u kojima bi se to onemogućilo", kaže koautor Alan Robock iz odjela za ekološke znanosti sveučilišta Rutgers u New Brunswicku.
Među njima su ratovi, teroristički napadi na postrojenja koja izvode prskanje atmosfere ili političke odluke, navodi se su studiji.
“Zamislite velike suše ili poplave u svijetu za koje bi bio okrivljen geoinženjering i zahtjeve da se to zaustavi. Možemo li to ikad riskirati?", upitao je znanstvenik.
Istraživanje "geoinženjeringa" - tehnike kojom bi se moglo boriti s klimatskim promjenama umjetnim modificiranjem toga koliko Zemlja odbija sunčevo zračenje ili izvlačenja viška ugljičnog dioksida iz atmosfere i njegova skladištenja modeli su koji dobivaju na značenju što se svijet više približava onome što se smatra relativno sigurnom granicom klimatskih promjena.
Temeljem Pariškog sporazuma zemlje su obećale održavati globalno zatopljenje na do dva stupnja Celzija iznad temperatura u vrijeme industrijskog doba s ciljem da to bude ne više od 1,5 stupnja Celzija.
Ukoliko nacionalni planovi za ograničavanje emisije stakleničkih plinova ne budu brzo doneseni Zemlja će se zagrijati za najmanje tri stupnja Celzija do kraja stoljeća - što je razina koja bi mogla otopiti većinu svjetskog leda i izazvati slabije usjeve, ekstremno vrijeme i porast razina mora.
Zemlja se već zagrijala više od jednog stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje i to zatopljenje odgovorno je za prošlogodišnje razorne uragane, suše i poplave.
Vezane vijesti
-
Detaljna analiza pokazuje da međunarodna zajednica neće uspjeti ispuniti cilj koji si je zadala 2002. godine. Tada je većina zemalja odlučila do 2010. godine ojačati bioraznolikost, odnosno održavanje raznih životnih oblika
-
Koliko je čovjek promijenio klimu, odnosno utjecao na nju čuli smo i na nedavno održanom klimatskom forumu u Glasgowu gdje je između ostalog odlučeno kako će sve zemlje EU smanjiti emisiju stakleničkih plinova, najviše CO2 za 55 %, odnosno Hrvatska za 45 posto.
-
Klimatske promjene i pandemija covida-19 glavne su teme dvodnevnog sastanka čelnika dvadeset najvećih svjetskih ekonomija koji je počeo u subotu u Rimu, a uvodnim govorom otvorio ga je talijanski premijer, javlja BBC.
-
Uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja se održava u Glasgowu, WWF je pozvao građane da se priključe kampanji #WeWontForget i pošalju čelnicima poruku da njihova obećanja o ublažavanju klimatske krize neće biti zaboravljena.
Izdvojeno
-
U Dalmaciji većinom sunčano, u unutrašnjosti povremeno umjerena naoblaka. Vjetar uglavnom slab, a prema otvorenom moru umjereno jugo. Najviša dnevna između 19 i 21 °C.
-
U 33. kolu FAVBET Premijer lige košarkaši Zadra uvjerljivo su svladali Bosco rezultatom 92-50 (24-17, 19-10, 22-9, 27-14). Zadru slijedi doigravanje i borba za prvaka, u koju ulazi s prvog mjesta i prednošću domaćeg terena pred svim suparnicima, a prvi od njih u četvrtfinalu bit će Dubrava.
-
U drugom subotnjem susretu 32. kola HNL-a, utakmici s brojnim prilikama splitskog sastava, nogometaši Hajduka su s uvjerljivih 5-1 (2-1) pobijedili Rudeš.
-
Plesna udruga Gesta već dugi niz godina organizira obilježavanje Svjetskog dana plesa 29. travnja na Trgu 5 bunara.
Reci što misliš!