Čak 50 posto kriminala otpada na kibernetički kriminal koji ne samo da predstavlja uvredu vladavini prava već i podriva stabilnost naših društava, kazala je u ponedjeljak u Europskom parlamentu Elissavet Vozemberg - Vrionidi iz Klub zastupnika Europske pučke stranke

Vozemberg - Vrionidi je na plenarnoj sjednici EP-a predstavila izvješće "Borba protiv kibernetičkog kriminaliteta" o kojem će europarlamentarci glasati u utorak navečer.

"Ta vrsta kriminala predstavlja uvredu za vladavinu prava i podriva stabilnost naših društava. Statistički gledano, 50 posto kriminala otpada na 'on-line' aktivnosti, na internetu", kazala je izvjestiteljica.

U 2016., nastavila je Vozemberg-Vrionidi, napadi na elektroničke sustave Europske unije povećali su se za 20 posto.

Prema njezinim riječima, kibernetički kriminal je vrlo teška borba koja zahtijeva dobru pripremu i korištenje svih dostupnih instrumenata, s posebnim naglaskom na specifičnost i posebnu narav kibernetičkog kriminala.

"Radi se o kriminalu koji ne poznaje granice, vrlo često su počinitelji anonimni i vrlo često nismo u potpunosti pripremljeni, niti možemo reagirati zbog toga što tehnologija koju počinitelji koriste je tehnologija kojom ne vladamo u potpunosti", pojasnila je izvjestiteljica.

"Stoga moramo također imati na umu da zakonski okvir mora pratiti razvoj tehnologija, što nije uvijek slučaj", upozorila je Vozemberg-Vrionidi.

Europski parlament, istaknula je, nastoji dati konkretne prijedloge koji pokrivaju nedostatke u području zakonskih propisa, prevencije, razmjene informacija i iskustava između država članica te između država članica i europskih institucija te, s druge strane, nedostatke koji postoje u razmjeni informacija između policije i pravosudnih tijela.

Smatra da je službama koje se bave sprečavanjem kibernetičkog kriminaliteta potrebno dati instrumente koji će ih učiniti funkcionalnijima, jer, kako je istaknula, "počinitelji su često ispred nas".

"Izuzetno je važno osnažiti kapacitete takvih agencija i dati im mogućnost da povećaju svoje osoblje, a kao glavni cilj ističemo zaštitu maloljetnika", kazala je Vozemberg-Vrionidi.

Podsjetila je da se djeca u sve ranijoj dobi služe internetom i da su posebno ranjiva i podložna "mamljenju" preko interneta i ostalim oblicima seksualnog iskorištavanja te je od iznimne važnosti ostvariti strategiju kibernetičke sigurnosti EU-a: "Otvoren, siguran i zaštićen kibernetički prostor".

Izvjestiteljica je kazala da EP nastoji poboljšati okvir unutar kojih se prikupljaju tzv. elektronički dokazi, a sve naravno poštujući ljudska prava.

U prijedlogu rezolucije EP-a se ističe da je potrebno naći ravnotežu između privatnosti, tj. zaštite privatnih podataka, i sigurnosti na internetu.

"Kibernetički kriminalitet uzrokuje sve veću socijalnu i gospodarsku štetu kojom se utječe na temeljna prava pojedinaca, što predstavlja prijetnju vladavini prava u internetskom prostoru, i ugrožava stabilnost demokratskih društava", stoji u prijedlogu rezolucije.

Zastupnici su tijekom kratkog javljanja za riječ upozorili da se oko 80 posto poduzeća u Europi suočilo s najmanje jednim incidentom povezanim s kibernetičkom sigurnošću te su pozvali tvrtke i institucije na području zdravstva, bankarstva i energetike da prijavljuju napade. Također su istaknuli da su kibernetički napadi postali "posebno oružje u hibridnom ratovanju".

Povjerenik Europske komisije Julian King kazao je da je "kibernetičke napade jeftino izvesti, ali učinak je velik". Po njegovim riječima, treba razviti "otporne, robusne sustave - da nas je teže napasti i da možemo brže na njih odgovoriti".

Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o globalnim rizicima iz 2017., kao jedan od pet velikih vjerojatnih globalnih rizika navode se brojni slučajevi kibernetičkog kriminala.

Znatan broj slučajeva kibernetičkog kriminala i dalje nije procesuiran i kažnjen.

Na otvaranju prve plenarne sjednice EP-a u listopadu, predsjednik Antonio Tajani odao je počast žrtvama najnovijih terorističkih napada u Marseilleu i kanadskom Edmontonu te napada u Las Vegasu.

Izrazio je žaljenje što se još jednom na otvaranju Parlamenta poziva da se "prisjetimo žrtava međunarodnog terorizma".

"To postaje redovita pojava", kazao je Tajani, aludirajući na dvije djevojke, jednu 17-godišnjakinju i jednu 20-godišnju djevojku, koje je napadač ubio nožem u nedjelju u Marseilleu uz povike "Allahu Akbar".

"Jednakost između muškaraca i žena je jedn od temeljnih načela EU-a i jedna od značajki našeg načina razmišljanja i življenja. Napadajući žene, napadaju one koje su nam najdragocjenije. EU će nastaviti braniti naše vrijednosti sve dok terorizam ne bude pobijeđen", kazao je Tajani.

Zastupnici su održali minutu šutnje za žrtve napada. Prije nekoliko tjedana, također u Marseilleu, u napadu kiselinom teško su stradale dvije američke studentice. U kolovozu u Finskoj je 18-godišnji Marokanac višestrukim ubodima nožem usmrtio dvije ženske osobe, a policija je objavila da je ciljano napao žene.