Ono od čega strahujem je da će nas strojevi početi doživljavati kao nepredvidivu i opasnu vrstu

"U današnje vrijeme ne postoji zakon koji ograničava inteligenciju strojeva i njihovu međusobnu povezanost. Ako nastavimo tim putem, pogledajte eksponencijalni trend. Tehnološka singularnost će nastupiti u vremenskom okviru koji prognozira većina stručnjaka. Od tog trenutka, glavna vrsta više neće biti ljudi, nego strojevi".

Riječi su to Louisa del Montea, fizičara, poduzetnika i autora knjige "Revolucija umjetne inteligencije".

Za 30 godina?

Del Monte je u razgovoru s novinarom Business Insidera iznio svoju teoriju o neodređenom trenutku u budućnosti kada će inteligencija strojeva nadmašiti ne samo inteligenciju čovjeka kao pojedinca, već i kombiniranu inteligenciju ljudi diljem svijeta.

Njegova je procjena da će se to dogoditi u narednih 30 godina.

Naravno, fizičar naglašava da ne trebamo strahovati od scenarija nalik onom iz popularne filmske franšize "Terminator" već tvrdi da će strojevi pokušati pretvoriti ljude u kiborge. To se, uvjeren je on, već polagano događa i danas, a kao primjer navodi situacije u kojima se oštećeni udovi zamjenjuju kibernetičkim.

Ljudi - opasna vrsta

"Do kraja ovog stoljeća najveći dio ljudske populacije postat će kiborzi (dijelom ljudi, dijelom strojevi). Stremit će besmrtnosti. Strojevi će prodrijeti u medicinsku tehnologiju, većina pripadnika ljudske vrste imat će više slobodnog vremena i mislit ćemo da nam nikada nije bilo bolje. Ono od čega strahujem je da će nas strojevi početi doživljavati kao nepredvidivu i opasnu vrstu", objašnjava Del Monte.

Po njegovoj teoriji, strojevi će postati samosvjesni i imat će sposobnost samozaštite, a doživljavat će nas na isti onaj način na koji mi doživljavamo štetne insekte. On smatra da je ljudski rod "nestabilan, vodi ratove, proizvodi razorno oružje i računalne viruse".

Strojevi ovladali sposobnošću laganja

U svojoj knjizi upozorava na činjenicu da umjetna inteligencija postaje sve razvijenija, a mi je olako prihvaćamo. Liječnici danas rutinski ugrađuju pacemakere koji koriste senzore i umjetnu inteligenciju kako bi regulirali rad srca.

Podsjeća i da je još 2009. obavljen eksperiment koji je pokazao da roboti razviti sposobnost međusobnog laganja. Roboti su bili dizajnirani da surađuju u traganju za ekonomičnim resursima, primjerice, energije, i pritom izbjegavaju one opasne. Zapanjujuće je da su roboti naučili lagati ili izvrtati istinu kako bi prigrabili ekonomične resurse za sebe.

"Zaključak je da su strojevi ovladali sposobnošću samoodržanja, a jesu li svjesni ili ne - nije relevantno", zaključuje Del Monte.