Pred saborskim će se zastupnicima u srijedu naći prijedlog novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji bi na cjelovit i jednostavniji način trebao regulirati sva njihova prava, a dok Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojba i Udruga specijalne policije ustrajava u zahtjevu da se on pretoči u ustavni zakon, na neke zakonske odredbe burno je reagirao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kojem je sporna hrvatska definicija o srpskoj agresiji.

Predloženim se zakonom na jednom mjestu rješavaju pitanja naknada za nezaposlene branitelje, viši iznos najniže mirovine, strategija za očuvanje zdravlja branitelja, otvara se i rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja te omogućava zaštita stečenih prava za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Po podatcima Ministarstva branitelja, od ukupno evidentiranih 505.649 branitelja, danas je živo njih 442.710, a trajna prava po važećem zakonu ostvaruje samo 56.562 branitelja koji imaju status hrvatskog ratnog vojnog invalida. Novim bi se braniteljskim zakonom  braniteljima i članovima njihovih obitelji trebala osigurati odgovarajuća skrb i prava uvažavajući njihovo zdravstveno i socioekonomsko stanje. Predviđa se uvođenje naknade za nezaposlene branitelje i članove obitelji, a iznos će ovisiti o duljini njihova sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru. Riječ je o mjeri koja se uvodi i za djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, nakon završetka školovanja, a za vrijeme nezaposlenosti.

Predviđeno je i otvaranje roka za priznavanje statusa branitelja iz Domovinskog rata i statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, čime će se braniteljima omogućiti reguliranje odgovarajućeg statusa. Predlaže se i viši iznos najniže mirovine, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru. Snižava se i dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru te se regulira pravo na obiteljsku mirovinu za bračne ili izvanbračne partnere te djecu umrlih branitelja i ratnih vojnih invalida pod povoljnijim uvjetima.

Predviđeni su i sistematski pregledi za branitelje te donošenje strategije za zaštitu i očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata. Uz ostalo, uvest će se i porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, omogućit će se i rad umirovljenih branitelja, potpora za obrazovanje, a uspostavit će se i evidencija branitelja koja će se koristiti samo za službene svrhe te će se zaštititi i stečena prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji.

Kolobarić: Ustrajemo na ustavnom zakonu

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojba i Udruga specijalne policije ustraju u inicijativi da Zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji postane Ustavni zakon, a o toj su temi razgovarali i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojba Miljenko Kolobarić Hini je kazao kako od toga neće odustati te kako u četvrtak na tu temu organiziraju zajednički sastanak s krovnim braniteljskim udrugama koje su sudjelovale u  braniteljskom prosvjedu u Savskoj 2014. i 2015.

"Ministar branitelja Tomo Medved ima našu podršku, neka se zakon donese, no mi nećemo odustati od toga da razgovaramo sa svim političkim strankama i pokušamo vidjeti na koji način možemo za njega prikupiti potrebnu 101 ruku", rekao je Kolobarić poručivši kako mu je želja da se onemogući bilo kojoj političkoj opciji da 'lomi koplja' preko leđa braniteljske populacije te da zakon mijenjaju bez dvotrećinske većine.

Vučić: To je za nas izuzetno teško

Iako je zakon ovih dana dobio potporu saborskog Odbora za ratne veterane, na sjednici se iz kvote SDP-a pojavio i za njega glasovao samo Zdravko Ronko koji je rekao kako je to njegov osobni stav. Kako se neslužbeno moglo čuti, SDP do tada još nije imao stav stranke prema predloženom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.

Potpora tog Odbora braniteljskom zakonu, međutim, izazvala je burnu reakciju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kojemu je sporna hrvatska definicija o srpskoj agresiji u Domovinskom ratu te rečenica da je agresiju na Hrvatsku "izvršila Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u RH".

"U tom zakonu, u jednom članku govori se o agresiji Srbije i dijela stanovnika Hrvatske, misli se na Srbe koji su prihvatili velikosrpsku politiku. Takva definicija i unošenje u zakone je za Srbe veoma teško, to je za nas izuzetno teško", rekao je Vučić za Radio-televiziju Srbije.