Zastupnica u Europskom parlamentu, Ruža Tomašić, danas je u službenu proceduru Europskoj komisiji uputila pitanje o čl. 23. st. 4. Ovršnog zakona RH, prema kojemu su javni bilježnici na temelju „vjerodostojne isprave“ ovlašteni donijeti rješenje o ovrsi temeljem kojeg se izvršava ovrha na imovinu dužnika.

Sud Europske unije u svojoj je presudi C-484/15 i C-551/15 od 9. ožujka 2017. utvrdio kako se javni bilježnici u Hrvatskoj, kad postupaju u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave“, ne mogu smatrati „sudom“ ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje ni kod primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima.

Sud je također utvrdio da poštovanje načela uzajamnog povjerenja među članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela budu donesene u sudskom postupku koji nudi jamstva neovisnosti i nepristranosti te poštovanje načela kontradiktornosti postupka, što kod izdavanja rješenja o ovrsi na temelju „vjerodostojne isprave“ nije slučaj.

Tomašić je nadalje naglasila kako se hrvatske građane svakodnevno ovršava na temelju „vjerodostojne isprave“ javnih bilježnika te upitala Komisiju smatra li stoga da su oni, kao građani EU-a, diskriminirani u odnosu na druge građane Unije te ocjenjuje li Komisija da je Ovršni zakon RH, koji je posljednje promjene doživio u rujnu 2012., dakle nakon potpisivanja pristupnog ugovora RH s EU-om, u skladu s europskom pravnom stečevinom.