Prvi put nakon prosinca 2006., jedno je poglavlje i zatvoreno

Francuzi su održali obećanje i pred sam su ljetni prekid u radu središnjih europskih ustanova - Europski parlament i Europska komisija već su na plaži, a Vijeće EU se upravo sprema - sazvali pristupnu međuvladinu konferenciju s Hrvatskom. Iako je bilo zamišljeno da se na njoj otvore dva a zatvori jedno poglavlje, Slovenija je, usprkos upornim uvjeravanjima ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupla posljednjih tjedana da to više neće činiti, ponovno zapriječila otvaranje poglavlja Pravda, sloboda i sigurnost. Vanjskopolitičkome odboru slovenskoga parlamenta, naime, "treba još vremena" da to poglavlje prouči.

Na šestoj pristupnoj međuvladinoj konferenciji od početka pregovora, na kojoj je hrvatsko izaslanstvo vodio glavni pregovarač Vladimir Drobnjak a ono EU predsjedatelj Odbora stalnih predstavnika (COREPER) Vijeća EU francuski veleposlanik Pierre Sellal, otvoreno je tako samo jedno poglavlje, Sloboda kretanja roba, a, prvi put nakon prosinca 2006., jedno je poglavlje i zatvoreno, Poduzetništvo i industrijska politika. Sada je u hrvatskim pristupnim pregovorima od 33 pregovaračka poglavlja otvoreno 21, a tri su zatvorena.

Za zatvaranje pregovora o Slobodi kretanja roba Hrvatska je dobila četiri mjerila, koja obuhvaćaju usvajanje europskoga zakonodavstva iz toga područja, te uspostavu upravne sposobnosti za njegovu provedbu. Kada ti pregovori završe, Hrvatska i EU međusobno će ukinuti sve granice kretanju robe.

Za Poduzetništvo i industrijsku politiku pregovori su otvoreni u prosincu 2006., a mjerilo za zatvaranje bila je izrada "sveobuhvatne strategije industrijske politike, s posebnim naglaskom na preustroj glavnih gubitaša, poput čelične industrije i brodogradnje". Iako su pregovori o ovome poglavlju jučer zatvoreni, EU naglašava da će podrobno motriti da dostavljena strategija ne ostane smo na papiru, odnosno da hrvatska Vlada "osigura upravnu sposobnost za provedbu učinkovite poduzetničke i industrijske politike", kako bi time "poboljšala sposobnost Hrvatske da se nosi s natjecateljskim pritiscima i tržišnim silama unutar EU" . Također upozorava Vladu da "posveti posebnu pozornost povezanosti ovoga poglavlja s ostalima, poput Tržišnoga natjecanja, poglavito kada je riječ o državnim potporama".

Slobodno kretanje roba, uz slobodu kretanja ljudi, kapitala i znanja, temelj je unutarnjega tržišta EU. Osniva se na načelu da država članica ne smije postavljati zaprjeke proizvodu koji je zakonito na tržištu ikoje druge zemlje članice. Stoga se svi propisi, standardi, prateća tehnička infrastruktura, nadzor sigurnosti proizvoda na tržištu i mjere koje se odnose na promet roba moraju uskladiti kako s europskim zakonodavstvom, tako i s njegovom provedbenom praksom.

Sukladnost određenoga proizvoda europskome zakonodavstvu potvrđuje znak CE (od francuskoga Communautes Europeennes, tj. Europske zajednice), bez kojega se on ne može pustiti na zajedničko tržište. Ograničenja su moguća samo iz zbog javnog morala, javnog reda, javne sigurnosti, zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, zaštite nacionalnog blaga, umjetničke ili povijesne ili arheološke vrijednosti, te zaštite industrijskog i trgovačkog vlasništva. U posebnim slučajevima pojedina država može uvesti posebne nacionalne propise, ali samo u suglasnosti s ostalim članicama i pod uvjetom da ti propisi ne predstavljaju nepotrebne zaprjeke trgovanju.