Vlada do danas nije uputila nikakav zahtjev Crkvi za štednju, ili odricanje od proračunskih sredstava na koja ima pravo, pa je izgledno da rebalansom proračuna neće biti smanjenja ukupnog iznosa od 314 milijuna kuna namijenjenog vjerskim zajednicama u 2009. godini

Sva ministarstva, javna poduzeća, liječnici, profesori, učitelji, policajci i državni službenici suočeni su posljednjih tjedana sa zahtjevom Vlade za radikalnu štednju, no Katoličku crkvu u Hrvatskoj i ostale vjerske zajednice recesija će, čini se, zaobići

Vlada do danas nije uputila nikakav zahtjev Crkvi za štednju, ili odricanje od proračunskih sredstava na koja ima pravo, pa je izgledno da rebalansom proračuna neće biti smanjenja ukupnog iznosa od 314 milijuna kuna namijenjenog vjerskim zajednicama u 2009. godini, piše Novi list

- Ne, ništa u tom smislu nije bilo zatraženo - odgovorio je glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić na pitanje je li crkvene velikodostojnike itko iz Vlade pozvao na štednju ili razgovore s temom smanjenja proračunskih izdvajanja za Crkvu.

Ancić kaže kako crkveni vrh zasada nije razmatrao opciju da se, zbog krize u Hrvatskoj, samovoljno odrekne dijela novca na koji ima pravo.

- Pa ne uzima Crkva ništa sebi, nego vraća natrag narodu! A vrijeme je takvo da sada treba pojačati, a ne smanjiti karitativni rad na koji odlazi najveći dio sredstava koje Crkva dobije od države, jer će upravo ta najsiromašnija kategorija stanovništva biti najviše pogođena recesijom - objašnjava Ancić i najavljuje da će Crkva ove godine pojačati karitativnu djelatnost.

Vjerske su zajednice prošle godine iz državnog proračuna dobile ukupno 413 milijuna kuna, od čega je Katoličkoj crkvi pripalo 382,67 milijuna kuna. U ovom proračunu predviđen je manji iznos - 314 milijuna kuna za sve vjerske zajednice - budući da je prestala obveza države da nadoknađuju mirovine starijem kleru.

Zanimljivo je da u Ugovoru između Republike Hrvatske i Svete Stolice o gospodarskim pitanjima postoji osnova za razgovore o preispitivanju visine novčanih iznosa namijenjenih Crkvi. U članku 15., naime, stoji da »ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, može započeti pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima«. U Vladi, međutim, o tome zasada ne razmišljaju.

- U ovoj godini je u proračunu za poštovanje međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom predviđeno 20 posto manje novca nego lani, oko 280 milijuna kuna. Postoji i dug države od oko 260 milijuna kuna prema Katoličkoj crkvi jer Račanova Vlada nije poštovala sve obveze iz ugovora sa Svetom Stolicom, no Crkva zbog poznate ekonomske situacije zasada ne inzistira na rješavanju tog duga - objasnio je poziciju Vlade glasnogovornik Zlatko Mehun.

Na osnovi tzv. Vatikanskih ugovora između Hrvatske i Svete Stolice iz 1998. godine, Katoličkoj crkvi je zajamčeno financiranje od strane države i to po nekoliko osnova. MUP i MORH dužni su materijalno osiguravati Vojni ordinarijat, Crkva ima pravo za svaku župu u Hrvatskoj dobiti iz državne blagajne iznos u visini dvije prosječne plaće, a posebno se još iz fondova Ministarstva kulture financira obnova crkava koje pripadaju kulturnoj baštini.

Svake godine, dobar dio kolača iz proračunske rezerve pripadne i Crkvi. Prošle godine po toj je osnovi vjerskim zajednicama dodijeljeno 15,66 milijuna kuna, od čega katoličkim župama i Caritasu 12,5 milijuna.