U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1% više nego ove godine

Hrvatski sabor nastavlja sjednicu raspravom i glasovanjem o amandmanima na prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu. Nakon toga će glasovati o proračunu.

Proračun je za vladajuće realan, nije spasonosan, ali nije ni katastrofalan, omogućava održiv socijalni mir pa svatko zna što može očekivati i pripremiti se za iduću godinu. A smatra se i početkom konsolidacije javnih financija u poslijekriznom razdoblju. Istodobno on je za oporbu nerazvojan, štetočinski, gura nas još dublje u krizu, neprihvatljiv i regionalno i nacionalno.

Uoči predstavljanja proračuna u Saboru premijerka Jadranka Kosor izrazila je uvjerenje da će ga Sabor poduprijeti. Kakva god rasprava bila, završit će izglasavanjem proračuna, kratko je tada kazala.

Vlada je na prošlotjednoj sjednici odbila svih 30-ak amandmana koje su na prijedlog državnog proračuna podnijeli HSP-ov zastupnik Daniel Srb i nezavisni zastupnik Zoran Vinković te četiri Vinkovićeva amandmana na financijski plan Hrvatskih cesta.

Ministar financija Ivan Šuker tada je objasnio da 17 amandmana koje je podnio Srb nije u skladu sa zakonom te da njima nisu predviđeni i izvori financijskih sredstava. Kroz te amandmane, vrijedne oko 13 milijuna kuna, Srb traži da Vlada smanji izdavanja iz proračuna za općine s većinskim srpskim stanovništvom i izjednači ih s izdavanjima (250.000 kuna) koje dobivaju ostale općine na ratom stradalim područjima.

Vinković je amandmanima vrijednima 204 milijuna kuna uglavnom tražio više novca za projekte koji se odnose na Đakovo i Slavoniju (rodilišta, projekt zatvorene jahaonice Ergele Đakovo itd.). Amandmanima je tražio i preraspodjelu 60-ak milijuna kuna unutar financijskog plana Hrvatskih cesta.

Predloženim državnim proračunom za iduću godinu Vlada predviđa prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijarda kuna, to jest 4,3% BDP-a.

U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1% više nego ove godine.

U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine.

Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna.

Na više proračunskog novca u idućoj godini mogu računati ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca iz proračuna predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te za Vladu RH i Hrvatski sabor.

Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na što otpada 38,8 milijarda kuna, a za Ministarstvo zdravstva iz proračuna je za iduću godinu predviđeno 25,6 milijarda kuna, ili 2,7% manje nego ove godine.

Iz proračuna će se najviše smanjiti izdavanja za Ministarstvo financija, s ukupnim iznosom od 23,9 milijarda kuna, ili 25,3% manje nego ove godine, prenosi HTV .