GONG i Transparency International Hrvatske će uoči parlamentarnih izbora pokušati nadzirati koliko stranke troše na oglašavanje i to usporediti s njihovim financijskim izvještajima

Hoće li novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je Sabor usvojio u veljači ove godine te novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji će prvi puta biti primijenjen na skorašnjim parlamentarnim izborima spriječiti crne fondove ili da pojedini kandidati koriste resurse poreznih obveznika za postizanje svojega što boljega rezultata u izbornoj utakmici?

S jedne strane, pozitivna očekivanja su velika, a s druge zbog lošega iskustva, ona negativna možda još i veća jer se mnogi pitaju kakvim sve 'kreativnim načinima' pojedini izborni takmaci i ubuduće kane nekontrolirano trošiti novac iskorištavajući preostale neriješene 'sive zone' i 'slabovidnost' mjerodavnih institucija.

Da se u zakonodavnom smislu regulacija financiranja stranaka i kampanja situacija poboljšala, smatra izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, međutim, upozorava da je 'unatoč dobrim zakonskim rješenjima vrlo teško kontrolirati izborne kampanje jer stranke i kandidati uvijek mogu naći nekakve tzv. 'sive zone' i zaobići zakon i u biti 'muljati' na izborima što ne bi trebali'. Ipak, 'nada se da su stranke nešto naučile iz afera i da će građanima pokazati čiste račune te da će to biti znak sazrijevanja hrvatske demokracije', no s obzirom na loše iskustvo, opreza nikad dosta pa upozorava da 'nikad ne možemo biti sigurni i da će mjerodavne institucije reagirati na zloporabe financiranja političkih stranaka'.

GONG i Transparency International Hrvatske će uoči parlamentarnih izbora pokušati nadzirati koliko stranke troše na oglašavanje i to usporediti s njihovim službenim financijskim izvještajima, najavio je Zelić i podsjetio da je GONG zajedno s TIH-om na prošlim parlamentarnim izborima 2007. utvrdio da je, primjerice, 'HDZ samo na oglašavanje potrošio 20 milijuna kuna, a iz te su stranke tvrdili da je to ukupno potrošen novac. Može se reći da su možda zapravo potrošili dvostruko više'.

'To su bili javni podaci, o tome su pisali mediji, ali DORH i druge institucije nisu pokrenuli postupke. GONG je mjerodavnim institucijama o tome slao izvješća, ali očito nije bilo političke volje ili su im ruke bile vezane da pokrenu postupke', upozorio je Zelić. Također je podsjetio i na 'neriješeni slučaj Milana Bandića iz predsjedničke kampanje 2009., koji je sam rekao da nije mogao pronaći donatore za plaćanje 10 milijuna kuna troškova, a javnost ni danas ne zna tko je financirao njegovu kampanju. Možda su i porezni obveznici grada Zagreba'.

Sada su pred nama parlamentarni izbori, a iako kampanja službeno još nije započela, ona već 'debelo' traje i mnogi opet, više ili manje skriveno od očiju javnosti, neki čak i naočigled, kao bogomdan rekvizit koriste novac poreznih obveznika da bi postigli što bolje vlastite rezultate u izbornoj utakmici. Neki su, doduše, s obzirom na dužnost koju obavljaju štićene osobe pa zbog toga imaju pravo koristiti službene automobile i avione dok okolo neustrašivo i neumorno bacaju kamene temeljce, pokušavajući svoje očite predizborne aktivnosti zamaskirati u obavljanje redovitih dužnosti. Drugi pak nisu štićene osobe, ali postizanje svojih partikularnih interesa u izbornoj utakmici štite i osiguravaju dijeljenjem novca iz gradskih proračuna građenjem zlatne teladi i moljenjem krunice što bi valjda trebalo prizvati i pomoć s neba.

Je li i kako pomoću postojećih ili nekih budućih odredbi moguće spriječiti takve i slične manipulacije, koje su samo dio problema, te koje su u tom pogledu mogućnosti i ovlaštenja Državnoga ureda za reviziju i Državnoga izbornog povjerenstva, tražio se odgovor na briefingu za novinare u organizaciji GONG-a, na kojemu su predstavnici spomenutih institucija pokazali da su svjesni mnogih dvojbi, ali i da su uvjereni da na ovim izborima ne bi trebalo biti, ili bar ne kao dosad, spornih situacija, ako već zbog ničega drugog, onda barem zbog toga jer su ta pitanja pod povećalom Europske unije, čijim se članom Hrvatska sprema postati.

Vezano uz korištenje nedopuštenih resursa u vrijeme prije nego li je kampanja službeno započela, u DIP-u upozoravaju da oni tu ne mogu reagirati jer predizborna kampanja službeno počinje objavom kandidacijskih lista, odnosno, kad one postanu pravovaljane, i oni imaju ulogu nadzornika samo u vrijeme izborne kampanje. Dakle, kameni temeljci, kipovi i krunice u 'sivoj su zoni.

Kad je riječ o praćenju traga novca, u DIP-u ističu da imaju mogućnost ući u trag nelegalnim transakcijama i da će na njih reagirati ako se pojave. Povod za reakciju može biti prigovor koji netko dade, no za njega mora pružiti barem nekakav dokaz sumnje, jer uvijek ima i zlonamjernih prijava, stoga treba biti oprezan i sve provjeriti. Pokažu li se sumnje opravdanima, DIP prigovore prosljeđuje DORH-u, koji se time dalje bavi (ili ne bavi).