Cilj Milanovićeve vlade, istaknuo je Linić, je zadržati deficit ispod 2,8 posto

"Ova Vlada napravila je sve da pokaže bonitetnim agencijama da promjene dolaze, da smo spremni za provođenje reformi, rezanje troškova i privlačenje investicija", izjavio je Slavko Linić u razgovoru za Reuters.

Ministar financija tvrdi da će mjere štednje, koje će se odraziti na ovogodišnjem proračunu, spasiti kreditni rejting Hrvatske i omogućiti inozemno zaduživanje po povoljnijim kamatama. Linić se ovih dana susreo s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, koji također smatraju da su rezovi korak u pravom smjeru.

No, to ne znači da će Hrvatska tražiti MMF-ovu pomoć. "Naše obveze nisu prevelike, i dalje možemo financirati svoj deficit na financijskim tržištima. Nažalost, promatra nas se kao rizičnu zemlju, zbog čega su kamate i dalje visoke. To je problem koji moramo riješiti i koji će ovisiti o uspjehu naših reformi", izjavio je Linić.

Cilj Milanovićeve vlade, istaknuo je Linić, je zadržati deficit ispod 2,8 posto. To će uvelike ovisiti o proračunskim prihodima, koje Ministarstvo financija procjenjuje na 108 milijuna kuna. Međutim, analitičari strahuju da su to preoptimistične procjene, s obzirom da se Vlada oslanja na rast BDP-a od 0,8 posto, do kojeg vrlo vjerojatno neće doći.

Iako je Linić iz proračuna odrezao popriličan dio javne potrošnje, radi se o cifri upola manjoj od devet milijardi kuna rezova, koliko je zazivao guverner HNB-a Željko Rohatinski. Ministar financija tvrdi da ove godine jednostavno nema prostora za dodatne rezove, ali mjere štednje će se nastaviti provoditi u javnom sektoru.Linić otklanja takve špekulacije i tvrdi da nema nikakve šanse da prihodi budu manji od brojke koja je predviđa proračunom. "Radi se o brojki koja nije prilagođena stopi inflacije, a u obzir nije uzeto ni povećanje PDV-a s 23 na 25 posto. Strahovi da smo precijenili prihodovnu stranu proračuna nisu realni", kaže Linić.

Linić je najavio velike promjene u državnim firmama, koje bi mogle uključivati i otkaze. "To je nešto što ne možemo odgađati za iduću godinu. Državne firme moraju početi poslovati odgovorno. Privatni sektor je prošao kroz to u zadnje dvije godine, a mi u javnom sektoru nemamo pravo ponašati se drugačije", kazao je Linić.

Dodatni prihodi, kaže Linić, očekuju se od privatizacije. Ponovio je svoje ranije najave da namjerava privatizirati Croatia osiguranje, Hrvatsku poštansku banku, te rasprodati niz manjih državnih udjela u brojnim privatnim firmama.

Razgovaralo se i o ulasku Hrvatske u eurozonu, što nas čeka prije ili kasnije. Linić tvrdi da je to potez kojeg ne treba požurivati. Hrvatska ekonomija, kaže Linić, mora najprije sustići europske standarda, a prije toga su potrebne reforme u zdravstvu, socijalni, mirovinskom sustavu... Većina analitičara vjeruje da bi Hrvatska u eurozonu mogla ući krajem ovog desetljeća.