Biznis

Tajni, ali providni plan Vlade

Linić očekuje da EU odbije proračun pa da pozove MMF

Linić očekuje da EU odbije proračun pa da pozove MMF

Izjava Slavka Linića da ni opcija s angažiranjem MMF-a više nije isključena zapravo signalizira scenarij koji se u Vladi ubrzano priprema, piše Jutarnji list.

Predstavljajući glavne odrednice državnog proračuna za iduću godinu, ministar financija je u intervjuu Globusu otvorio mogućnost da u Bruxellesu, u koji ide po imprimatur, njegov proračunski paket neće dobiti prolaz. 'Kad gledam kako su prošle druge zemlje koje su ušle u proceduru prekomjernog deficita, onda nisam potpuno siguran u naše šanse', rekao je. To je ublažena, ružičasta interpretacija stvarnog stanja stvari.

Ministar Linić je zapravo, saznaje Jutarnji list iz dobro obaviještenih izvora, uvjeren da njegov prijedlog proračuna Europa neće prihvatiti. O tome je više puta u Milanovićevu kabinetu otvoreno govorio. U tom kontekstu onda treba gledati i njegovu izjavu da ni mogućnost aranžmana s MMF-om 'ne treba odbaciti'. Scenarij je sljedeći: budžetski paket za 2014, što će ga idućeg tjedna braniti u Saboru, a potom i u Bruxellesu, Europska komisija vraća na popravak i od Vlade traži dodatne mjere.

Uglavnom restrikcije, kako bi se smanjila enormna visina deficita. U tom trenutku Vlada u pomoć poziva MMF i ulazi u aranžman koji bi Hrvatskoj mogao osigurati lakši i jeftiniji pristup kreditnim linijama. S dolaskom MMF-a na scenu stupa i alternativni program 'bolnih rezova', koji je ministar Linić jednom prilikom pokušao naznačiti kad je, između ostalog, spomenuo i mogućnost podizanja opće stope PDV-a. Nakon što su ga kolege iz Vlade dezavuirale tvrdnjama da se o takvim mjerama nikad nije razgovaralo, ministar se povukao i o tom setu rigoroznih restrikcija više ne želi javno govoriti. To ne znači da ih ne priprema.

Vlada faktički radi na dva scenarija - javnom i tajnom. Prvi je mekši, ali i prilično nerealan. Uključuje budžet s visokom rashodovnom stranom od oko 130 milijardi kuna te desetpostotnim rezanjem privilegiranih mirovina i smanjenjem broja zaposlenih u državnoj upravi za desetak tisuća ljudi. Drugi je scenarij mnogo tvrđi i grđi. Zato o njemu, zasad, svi šute.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.