Bivši šef egipatske vojske Abdel Fatah al-Sisi premoćno je pobijedio na trodnevnim predsjedničkim izborima u Egiptu osvojivši 96,2 posto glasova, objavila je u četvrtak državna televizija pošto su prebrojani glasovi s gotovo 90 posto birališta, prenose agencije.

 

Umirovljeni maršal Sisi de facto upravlja prijelaznom vladom koju je oformio prije 11 mjeseci, nakon što je smijenio i zatočio islamista Muhameda Mursija, prvog demokratski izabranog predsjednika u najnapućenijoj arapskoj zemlji.

Sisi uživa u istinskom kultu ličnosti otkad vlada guši u krvi svaki prosvjed Mursijevih pristaša, prenosi agencija AFP.

Njegov jedini suparnik, vođa ljevice Hamdin Sabahi, dobio je tek 3,8 važećih glasova, po neslužbenim rezultatima koje su vladini mediji skupili u 88,6 posto glasačkih ureda.

Nema nikakve sumnje da će Sisi biti proglašen pobjednikom kad se objave službeni rezultati, najranije za nekoliko dana.

Od ukupno 54 milijuna birača, na izbore je izišlo 44,4 posto, objavili su pravosudni izvori. To bi bilo daleko manje od 45 milijuna birača, koliko je Sisi tvrdio da će glasovati za njega, a manja izlaznost mogla bi naštetiti njegovu ugledu.

Glasovanje na egipatskim predsjedničkim izborima trebalo je trajati do utorka, ali je produljeno i na srijedu kako bi se postigla veća izlaznost.

Loš odaziv birača u duboko podijeljenoj zemlji nakon narodnog ustanka kojim je s vlasti 2011. svrgnut Hosni Mubarak, promatrači povezuju s političkom apatijom stanovništva koje nije zadovoljno činjenicom da bi novi predsjednik države mogao ponovno postati osoba iz visokih vojnih redova.

Ipak, za većinu Egipćana Sisi je čovjek čvrste ruke koji će zemlji vratiti mir i stabilnosti nakon tri godine "kaosa" i gospodarske krize nastale nakon Arapskog proljeća. Sisijevi protivnici drže pak da se Egipat vraća na staro jer će moćna egipatska vojska predsjedničkim izborima ponovno preuzeti vlast u svoje ruke i zapravo vladati zemljom kao što je to činila dosad uz godinu dana stanke u kojoj je prepustila islamistima da vladaju i pokažu se nesposobnima.

U zemlji od milijun četvornih kilometara s prebogatom kulturnom baštinom turizam je stup gospodarstva, ali od rušenja Mubaraka 2011. prihodi su pali za 41 posto, na samo 4,2 milijarde eura u 2013. Pala su i strana ulaganja i topile se devizne rezerve središnje banke, no Egipat prima izdašnu pomoć nekih arapskih zemalja, napose iz Perzijskog zaljeva.