Birališta su otvorena u Egiptu u ponedjeljak ujutro za predsjedničke izbore na kojima je pobjeda gotovo zajamčena zapovjedniku vojske Abdelu Fatahu Al-Sisiju koji je prije 11 mjeseci svrgnuo islamističkoga prethodnika Muhameda Mursija

Oko 53 milijuna Egipćana s pravom glasa birat će predsjednika u ponedjeljak i utorak na prvim izborima otkako je vojska u srpnju 2013. svrgnula u povijesti Egipta jedinog demokratski izabranog predsjednika Mohameda Mursija, čelnika Muslimanskog bratstva.

Danas umirovljeni general Al-Sisi, koji se odrekao vojnog čina da bi se mogao natjecati, svrgnuo je 3. srpnja 2013. Murijsa i stekao golemu popularnost otkako je počeo beskompromisno i krvavo gušenje promursijevih pristaša, napose Muslimanskog bratstva.

Dugi redovi pred biralištima formirali su se u glavnome gradu Kairu i prije otvaranja birališta u 8 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu.

Zidovi prijestolnice doslovce su prekriveni plakatima generala Al-Sisija koji uživa gotovo kultni status nakon državnog udara.

Hamdin Sabahi, vođa ljevice i jedini Sisijev protukandidat, daleko će zaostati već u prvome krugu, uvjereni su promatrači.

Obojica su kampanju vodili kao populistički, nacionalistički i antiislamistički nasljednici predsjednika Gamala Abdela Nasera, koji je 1952. svrgnuo kralja Faruka. No Al-Sisi je kao kandidat vojne, političke i poslovne elite imao na raspolaganju sva sredstva da dopre do birača, za razliku od Sabahija, koji je također sudjelovao u svrgavanju Mubaraka, ali to nije mogao kapitalizirati.

Za većinu Egipćana Al-Sisi je čovjek čvrste ruke koji će zemlji vratiti mir i stabilnosti nakon tri godine "kaosa" i gospodarske krize nastale nakon izbijanja pobune Arapskog proljeća 2011., kojom je svrgnut višedesetljetni predsjednik Hosni Mubarak.

Al-Sisijevi protivnici drže pak da se Egipat vraća na staro jer će moćna egipatska vojska predsjedničkim izborima ponovno preuzeti vlast u svoje ruke i zapravo vladati zemljom kao što je to činila dosad uz godinu dana stanke u kojoj je prepustila islamistima da vladaju i pokažu se nesposobnima.

U zemlji od milijun četvornih kilometara s prebogatom kulturnom baštinom turizam je stup gospodarstva, ali od rušenja Mubaraka 2011. prihodi su pali za 41 posto, na samo 4,2 milijarde eura u 2013. Pala su i strana ulaganja i topile se devizne rezerve središnje banke, no Egipat prima izdašnu pomoć nekih arapskih zemalja, napose iz Perzijskog zaljeva.