Izraelski predsjednik Reuven Rivlin u srijedu je službeno imenovao Benjamina Netanyahua mandatarom njegove četvrte vlade koja treba popraviti štetu nanesenu odnosima s Amerikom i sučeliti se s neizbježnom palestinskom diplomatskom ofenzivom.

 

Pošto je u kampanji odbacio zamisao o palestinskoj državi ako ostane na premijerskoj dužnosti, Netanyahu je prema Palestincima zauzeo stajalište u kojemu se dobra volja povezuje s odlučnošću.

"Naša je ruka u znak mira pružena našim palestinskim susjedima a izraelski narod zna da će istinski mir i naša budućnost biti osigurani samo ako je Izrael snažan", rekao je novinarima dok mu je predsjednik povjeravao zadaću formiranja nove vlade.

Imenovanje Netanyahua, koji je na vlasti od 2009., nije bilo upitno otkako je na parlamentarnim izborima 17. ožujka nadmoćno pobijedio lijevi centar, a napose otkako si je u ponedjeljak sa 67 mjesta osigurao većinu na desnici u parlamentu sa 120 mjesta.

Netanyahu je u svom govoru jasno naznačio neposredne izazove koji stoje pred njegovom vladom: sigurnosne prijetnje, veze sa Sjedinjenim Državama, iranski nuklearni program, izraelsko-palestinski sukob i socijalne nejednakosti.

"Sačuvat ćemo savez s našim najboljim prijateljem, SAD-om, ali ćemo i dalje nastojati zaustaviti dogovor koji se nazire s Iranom i koji prijeti nama, našim susjedima i čitavom svijetu", kazao je Netanyahu.

Netanyahu je u predizbornoj utrci odbacio zamisao o uspostavi palestinske države, obećao je nastavak gradnje židovskih naselja, usprotivio se da istočni Jeruzalem bude prijestolnica palestinske države i na dan izbora plašio birače "masovnim" izlaskom izraelskih Arapa.

Rivlin ga je uoči imenovanja za mandatara otvoreno kritizirao zbog takvih izjava.

"Onoga koji se boji izlaska na birališta na kraju će gađati kamenjem na ulici", kazao je Rivlin, smjerajući na moguće nasilje arapskih građana u Izraelu.

Američka administracija reagirala je najavom da će preispitati svoju politiku a možda i potporu Izraelu u međunarodnim organizacijama.

"SAD napokon postaje svjestan da izraelski postupci više nisu prihvatljivi", rekla je palestinska čelnica Hanan Ashrawi.

Palestinsko čelništvo kani 1. travnja podnijeti protiv izraelskih čelnika prve tužbe za ratni zločin na Međunarodnome kaznenom sudu.

Službeni razgovori o novoj izraelskoj vladi trebaju početi u četvrtak. Netanyahu (65), na vlasti od 2009., nakon prvog mandata od 1996. do 1999., imat će 28 dana za sastavljanje vlade, uz mogućnost produljenja tog roka za 14 dana.

Najveći interes postoji za najvažnije portfelje, obranu, financije i vanjske poslove. Jedino se sigurnim čini da će ministar financija biti Moshe Kahlon, bivši član Likuda i predsjednik stranke Koulanou.