U Saboru je u četvrtak počela rasprava o prijedlozima izmjena dvaju zakona kojima bi se omogućilo raspuštanje predstavničkih tijela lokalne samouprave koja odbiju gradske i općinske statute uskladiti s pravima na ravnopravnu službenu uporabu jezika nacionalnih manjina.

Riječ je o izmjenama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te Zakona o lokalnoj samoupravi, čime Vlada namjerava ispuniti odluku Ustavnog suda koji joj je, odlučujući o zahtjevu za raspisivanjem referenduma "o ćirilici", u kolovozu prošle godine naložio da u roku od godine dana predloži zakonske mehanizme koji će osigurati primjenu manjinskih prava na lokalnoj razini.

Objedinjeno se raspravlja i o prijedlogu zaključka zastupnika HDZ-a, HDSSB-a, HSS-a, HSP AS-a i HGS-a kojim bi se Vladu obvezalo na dosljednu primjenu članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u kojemu stoji da se manjinska prava "moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima".

Pet oporbenih stranaka predlaže i da se postavljanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru odgodi do sljedećeg redovitog popisa stanovništva.

Ministar uprave Arsen Bauk uvodno je izvijestio kako Vlada prihvaća prijedlog Odbora za Ustav da se s predloženih zakonskih izmjena skine oznaka hitnosti te da se one rasprave u redovitoj proceduri, kroz dva čitanja.

Suglasan je i s tumačenjem Odbora da je za izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, no naglasio je kako o tomu ne odlučuje Vlada, nego Sabor.

Podsjetio je kako je taj zakon 2002. donesen dvotrećinskom većinom te zaključio kako za eventualno nedonošenje predloženih izmjena, odnosno za nepoštivanje odluke Ustavnog suda ne bi bila odgovorna vladajuća većina, nego dio oporbe.

Prijedlog zaključka oporbenih stranaka Vlada ne podržava, a Bauk je ustvrdio kako bi se prihvaćanjem takvog zaključka prekršio niz propisa - Ustav RH, Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina, Europska povelja o manjinskim i regionalnim jezicima, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, ali i saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu, koja, kaže, govori kako su Domovinskim ratom stvorene pretpostavke za vladavinu prava.

Bauk se pozvao i na plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2011., u kojem je protekla, HDZ-ova vlada, pohvalila Statut Grada Vukovara kojim je 2009. utvrđena slobodna uporaba srpskog jezika i ćiriličnog pisma u službenoj komunikaciji u tom gradu.

Ustvrdio je kako predloženi zaključak, sudeći po dokumentima koje su donosile, ne bi podržale ni ranije vlade. "Očito je to sada politički isplativije", kazao je.