Raspisivanje parlamentarnih izbora, davanje
mandata za sastavljanje Vlade te dvije vanjskopolitičke inicijative -
izvanredni sastanak na vrhu u sklopu predsjedničkog procesa Brdo-Brijuni
i priprema sastanka zemalja vertikale Jadran-Baltik-Crno more,
obilježili su nepunih godinu dana Kolinde Grabar-Kitarović na dužnosti
predsjednice Republike.
Grabar-Kitarović
inaugurirana je 19. veljače nakon što je u drugome krugu predsjedničkih
izbora pobijedila Ivu Josipovića, a u svom je govoru građanima poručila
da će biti jedna od njih te da će dati sve od sebe da Hrvatsku učini
bogatom državom.
Pet krugova konzultacija o mandataru Vlade
Unutarnjopolitičke
aktivnosti predsjednice, tijekom kojih je u dva navrata i izmijestila
svoj Ured - u Split i Pulu, najviše je obilježio sam kraj godine,
odnosno raspisivanje izbora za osmi saziv Hrvatskoga sabora te nakon
njih, temeljem ustavnih ovlasti, davanje mandata za sastavljanje Vlade.
Tome
je prethodilo pet krugova konzultacija na Pantovčaku budući da nitko
nije odmah imao potrebnu potporu većine izabranih saborskih zastupnika.
Na kraju je s potpisima potpore 78 zastupnika da bude mandatar, na
Pantovčak došao Tihomir Orešković kao prijedlog Domoljubne koalicije
predvođene HDZ-om i Mosta nezavisnih lista.
Početak,
pak, mandata hrvatske predsjednice, obilježilo je zahtjev za sazivanjem
zajedničke tematske sjednice Vlade "zbog duboke gospodarske, ali i opće
društvene krize u kojoj se Hrvatska nalazi", što je premijer Zoran
Milanović odbio.
U skladu s obećanjima iz svoje
predizborne kampanje, Grabar-Kitarović podnijela je i zahtjev za ocjenu
suglasnosti s Ustavom odredbi Ovršnog zakona, a donijela je i Odluku o
pokretanju postupka za određivanje sjedišta njezina Ureda.
Također,
uključila je u rad svoga Vijeća za gospodarska pitanja čelnike važnih
gospodarskih institucija želeći, kako je istaknula, stvoriti krug
institucija za savjetovanje oko pojedine teme iz područja njihove
stručnosti, odnosno stvoriti svojevrsni institucionalni kapacitet koji
bi odgovorio na ključna gospodarska i razvojna pitanja. "Institucije su
već duže vrijeme u nas zapostavljene, stavljene u stranu, a struku se
rijetko sluša. Želim to promijeniti, ali pred te institucije postaviti i
nove izazove", kazala je pritom. Vijeće je tijekom godine održalo sedam
tematskih sjednica te predsjednici nedavno predalo nacrt preporuka.
Izvanredni sastanak Inicijative Brdo-Brijuni u studenom
Kroz
izvanredni sastanak Inicijative Brdo-Brijuni, zajedničke inicijative
predsjednika Hrvatske i Slovenije, krajem studenoga u Zagrebu dana je
potpora zajedničkoj strateškoj viziji Europe koja je cjelovita, slobodna
i u miru.
Osim lidera država članica Procesa -
Bujara Nishana, Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića, Mladena Ivanića,
Filipa Vujanovića, Atifete Jahjage, Gjorgea Ivanova i Tomislava
Nikolića, kao i Boruta Pahora i Kolinde Grabar-Kitarović koji su bili
domaćini - sudjelovali su i austrijski predsjednik Heinz Fischer, te kao
posebni gosti potpredsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednik Europskog
vijeća Donald Tusk.
Zaključak je sastanka bio
da cjelovita, slobodna i mirna Europa nije potpuna bez jugoistočne
Europe (JIE) koja mora biti integrirana u Europsku uniju. Dogovoreno je
kako za postizanje stabilnosti i sigurnosti te blagostanja jugoistočne
Europe moramo nastaviti jačati transatlantsko partnerstvo SAD-a i EU-a
te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije za države
kandidatkinje te proces transatlantske integracije za one koji žele
pristupiti NATO-u.
Taj zaključak stoji u izjavi
predsjednika Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i
Albanije nakon sastanka, kao i to da su EU i SAD "izrazile čvrstu
predanost unaprjeđenju i podupiranju ovih europskih i euroatlantskih
integracijskih procesa članica procesa Brdo-Brijuni".
Grabar-Kitarović
u svom je govoru na sastanku, uz ostalo kazala da je konsolidiranje
Europe jedino moguće ako EU obuhvati i Jugoistočnu Europu. "Hrvatska i
Slovenija u tome će i dalje imati ulogu snažnog zagovornika svih država
Procesa Brdo-Brijuni", dodala je.
Dolaskom
Bidena SAD je pokazao da mu je stalo do aktivnijeg uključivanja u
rješavanje regionalnih problema i približavanje jugoistoka Europe
Zapadu, a njegov dolazak na Pantovčaku ocijenjen je potvrdom da je
Zagreb glavni partner Washingtona na jugoistoku, ali i na sjeverozapadu
Europe, odnosno regiji Baltik-Jadran-Crno more koju Grabar-Kitarović,
kroz inicijativu koju je pokrenula, vidi zamašnjakom daljnjeg jačanja
europskog projekta.
Predsjednica pokrenula inicijativu Jadran-Baltik-Crno more
Riječ
je o o vertikali na istočnoj granici EU, zemlje na njoj kroz tu bi
inicijativu ojačale političku, sigurnosnu, gospodarsku i energetsku
suradnju, a Hrvatska bi, s obzirom na svoj položaj i mogućnosti, u tom
smislu bila "jedno od sidrišta".
Pripremni
sastanak održan je na inicijativu hrvatske predsjednice na marginama
jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, a Grabar-Kitarović
tom je prilikom predstavila koncept inicijative čiji će se prvi
sastanak održati na proljeće iduće godine u Hrvatskoj i okupit će
državnike, stručnjake i poslovnu zajednicu kako bi na istome mjestu bili
svi sudionici zainteresirani za moguće zajedničke projekte.
Inicijativi
nije za cilj "duplirati" postojeće organizacije ili mehanizme suradnje
već svoje djelovanje usredotočiti na osiguravanje nužne političke
potpore i konkretne projekte u interesu uključenih država, ali i cijele
Europske unije te šire transatlantske zajednice.
Na
sastanku u New Yorku sudjelovali su predstavnici svih 11 pozvanih
država članica Europske unije, Bugarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke,
Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Austrije, Slovenije i Češke, a, a
inicijativa je dobila potporu i SAD-a te Kine.
U 10 i pol mjeseci od susjedstva do Kine, Afganistana i UN-a
Osim
boravka u New Yorku, Grabar-Kitarović je u 10 i pol mjeseci još 31 put
bila u inozemstvu, od toga u osam službenih posjeta, devet radnih
posjeta te na 14 drugih putovanja među kojima i u poljski Gdanjsk na
obilježavanje završetka II. svjetskog rata, Srebrenicu u BiH na
komemoraciji u povodu 20. godišnjice genocida kao i na energetski i
gospodarski summit Atlantskog vijeća u turskom gradu Istanbulu.
U
New Yorku je hrvatska predsjednica govorila na samome zasjedanju
jesenske Opće skupštine UN-a te na sastanku na vrhu o održivom razvoju
za razdoblje nakon 2015. godine, a uz sastanak inicijative
Jadran-Baltik-Crno more imala je i brojne bilateralne sastanke.
U
službenom je posjetu u ovoj godini bila u BiH, Njemačkoj, Afganistanu
gdje je posjetila i hrvatske vojnike koji su tamo u sklopu NATO-ove
operacije "Odlučna potpora", Vatikanu, Austriji, Mađarskoj (+V4), te u
državnom posjetu Kini i Slovačkoj.
U radnom
posjetu bila je, uz SAD (UN), u Sloveniji, Mađarskoj, Bruxellesu (EU i
NATO), Crnoj Gori, Slovačkoj, Austriji, BiH, Sloveniji te Turkmenistanu.
U Hrvatskoj je u službeni posjet primila
bugarskog, talijanskog, rumunjskog, litvanskog, makedonskog i
predsjednika Europskog vijeća, kao i brojne druge visoke dužnosnike.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.