očekivanja
Što ostaje iza Baracka Obame?
Analitičari se slažu da je na unutarnjem planu, zbog Obamacarea i izvođenja Amerike iz ekonomske krize, Obama imao uspjeha, iako se rasna netrpeljivost nije smanjila i nije uspio u svom snu pomirenja nacije
Sjedinjene države i svijet prije osam su godina očekivali mnogo
od Baracka Obame, 44. američkog i prvog tamnoputog predsjednika.
Zvali su ga novom nadom. Uoči njegova odlaska iz Bijele kuće
upitno je koliko je ta očekivanja uspio ispuniti, ocjena je
hrvatskih političkih analitičara.
Nakon dva mandata na čelu najveće svjetske sile, politički
analitičari govorili su za Hinu o njegovoj ostavštini, o tome
koliko je bio uspješan na vanjskopolitičkom i unutarnjem planu i
kakvu Ameriku danas 55-godišnji bivši pravnik i senator iz
Illinoisa ostavlja svojem nasljedniku Donaldu Trumpu.
"Predsjednik Obama je došao na čelo SAD-a u trenutku vrlo velikih
očekivanja, kada je prethodna administracija bila prilično
diskreditirana. U prvoj godini mandata dobio je Nobelovu nagradu
za mir koja je na neki način bila simbol tih velikih očekivanja.
Nažalost, ne mogu zaključiti da je nakon osam godina doista sva
ta očekivanja i ispunio", rekao je Hini političar i
povjesničar Ivo Banac.
Mogao je učiniti više
Još oštriji na riječima bio je politolog Žarko Puhovski, koji
Obamu naziva "velikim razočaranjem" i smatra da je američki
predsjednik na odlasku živio dugo u uvjerenju da je za ispunjenje
njegova mandata dovoljna činjenica da je prvi Afroamerikanac koji
je pobijedio na izborima.
Povjesničar Tvrtko Jakovina, specijaliziran za povijest 20.
stoljeća, smatra da je Obama "vratio dobar ugled SAD-u koji je
bio prilično nizak u mnogim dijelovima svijeta nakon predsjednika
Georgea W. Busha".
Također je vratio u svjetsku politiku mnoge vještine i postao
inspiracija mnogima, naglašava Jakovina, ali ipak priznaje da je
Obamin rezultat, "iako pozitivan, manje dobar nego što smo se
nadali. On nije iznevjerio, ali je mogao učiniti više".
Obamin široki osmijeh, iznimne govorničke vještine, havajski
spokoj i miran stil vladanja obilježili su političara koji se
sprema napustiti Ovalni ured. No, što će ostati zapamćeno iz dva
mandata sina kenijskog oca i samohrane američke majke, koji je
proveo djetinjstvo između Amerike i Indonezije? Hoće li ga
pamtiti po smanjenju nezaposlenosti, operaciji kojom je ubijen
Osama Bin Laden, reformi zdravstvenog sustava, obnovi odnosa s
Kubom ili po Pariškom klimatskom sporazumu?
Mršavi rezulttai na svjetskoj razini
Analitičari se slažu da je na unutarnjem planu, zbog Obamacarea i
izvođenja Amerike iz ekonomske krize, Obama imao uspjeha, iako se
rasna netrpeljivost nije smanjila i nije uspio u svom snu
pomirenja nacije, ali naglašavaju da je na svjetskoj razini
uglavnom imao mršave rezultate.
"Na unutarnjem planu ostvario je neke uspjehe, ali na svjetskoj
je razini njegova uloga isključivo negativna", smatra
Puhovski.
Banac, koji je veliki dio svog života proveo upravo u Americi,
smatra da je vanjskopolitički Amerika danas slabija nego što je
bila prije osam godina. Istodobno su oni koji žele poremetiti
liberalno-demokratski poredak koji Amerika zastupa, sada jači
nego prije.
Nobelovu nagradu koju je dobio u prvoj godini svog mandata i
njome i sam bio zatečen, Obama nije uspio opravdati, slažu se
analitičari.
"Nobelova nagrada došla je kao stimulans u pravom smjeru, ali
Obama je nije do kraja opravdao. On je bio mnogo više američki
predsjednik, što je razumljivo, nego što je mislio na globalni
poredak", kazao je Jakovina.
Obama je zakazao na Bliskom istoku, Sirija ostala u
kaosu
Ključna pogreška Baracka Obame na globalnoj razini, ističe Ivo
Banac, bila je odluka da ne intervenira u Siriji prije tri
godine, čak i kada je sirijski predsjednik Bašar al Asad prešao
Obaminu crvenu liniju oko uporabe kemijskog oružja i pobio tisuće
civila. Time je ujedno poremećen odnos u NATO-u, glavni dobitnik
takve odluke bila je Rusija, a Sirija je završila u potpunom
kaosu.
"Budući da se Obama vodio načelom da je intervencija zapravo
pogrešna, inicijativu su preuzeli drugi i mislim da je barem u
ovoj fazi - vidjet ćemo šta će biti dugoročno - glavni dobitnik
bila Rusija. Ona se uvukla u taj prazni prostor u Siriji,
poremetila i Sjevernoatlanstki savez u smislu da je približila
jednu od ključnih članica Tursku u svoju mrežu i intervenirala u
Siriji u korist snaga koje žele održati diktaturu predsjednika
Bašara al-Asada", kazao je Banac.
Sirija će biti u krizi još mnogo godina, a kritičari će jednako
dugo raspravljati je li Obamina politika bila razumna i do koje
je razine njegova odluka štetila američkom ugledu, dopustila tzv.
Islamskoj državi da se proširi i pokrenula val imigracije koji je
destabilizirao Europu i omogućio Rusiji i Iranu da prošire svoj
utjecaj u regiji.
Putin je u slučaju Sirije "lukavim manevrom izbacio Obamu iz
igre", a američki predsjednik na odlasku nije imao snage
suprotstaviti se ruskom predsjedniku. "Imao je nejasnu, smušenu
politiku i tu ga je Putin izbacio iz igre i preko Sirije se
vratio u svjetsku politiku", naglašava Puhovski.
Pogreške počele i prije rata u SIriji
Jakovina smatra da su Obamine pogreške na Bliskom istoku počele i
prije nego je počeo rat u Siriji.
On je "podbacio na najstarijoj svjetskoj krizi, bliskoistočnoj",
kaže Jakovina i naglašava da je unatoč Obaminim "ispravnim
idejama" Bliski istok danas u većem kaosu nego što je bio.
"Politika prema Arapskom proljeću bila je nespretna i nedovoljno
angažirana i pojačala je kaos koji danas gledamo u Siriji",
naglašava Jakovina.
Puhovski na to dodaje da je Obama nastavio Bushevu politiku
zanemarivanja NATO-a "gdje su američke snage intervenirale kad se
američkim predsjednicima činilo da je to potrebno, a onda bi
uzeli usput nekoga iz NATO-a koji je služio kao neka vrsta
opravdanja". Pritom podsjeća da je zadnja prava akcija
Sjevernoatlantskog saveza bila protiv Jugoslavije 1999.
Obamin glavni uspjeh bio je Pariški klimatski sporazum, smatra
Banac, gdje se Obama pokazao kao pravi lider, ali to ne mijenja
ocjenu "prosječnog, ako ne i ispodprosječnog vođenja vanjske
politike" u kojoj se kao bolji trenuci mogu ubrojiti i
zatopljenje odnosa s Kubom i nuklearni sporazum s Iranom, iako je
ovo posljednje dovelo do zaoštravanja odnosa s Izraelom što je
kulminiralo prije dva tjedna kada Washington nije stavio veto u
VS-u na rezoluciju o izraelskoj kolonizaciji.
Puhovski ističe da "Obama čak nije uspio niti zatvoriti bazu u
Guantanamu što je njegova najveća sramota".
Obama je dva dana nakon što je preuzeo dužnost potpisao ukaz s
ciljem zatvaranja američkog zatvora na Kubi u roku od godine
dana. Osam godina poslije, iako ima mnogo manje zatvorenika,
zatvor je i dalje tamo.
Međutim, i pariški sporazum i zdravstvena reforma i sporazum s
Iranom trenutno su, čini se, u velikoj opasnosti jer je Trump već
najavio da će poništiti mnoge odluke svoga prethodnika.
Reformirao zdravstvo i zaustavio ekonomsku
krizu
Rezultati su mu mnogo bolji u unutarnjoj politici, kažu
stručnjaci. Pritom ističu zdravstvenu reformu koja nosi njegovo
ime i gospodarski oporavak.
"Obamacare je značio veliku promjenu u SAD-u, ali je još uvijek
kompromis u odnosu na ono što je obećao i vjerojatno će biti vrlo
brzo razgrađen", kaže Puhovski, referirajući se na najavu Donalda
Trumpa da će ga poništiti. Obamin nasljednik pritom nije iznio
nikakvu alternativu tom zakonu.
Taj je zakon "bio pošten potez da se popravi loša situacija.
Doista postoji veliki broj Amerikanaca bez zdravstvene zaštite.
Ne znam kako će republikanci pokušati to promijeniti i koje su
alternative koje se nude", naglasio je Banac.
Jakovina se također pita što će zamijeniti Obamacare, koji smatra
velikim korakom naprijed. Obuhvativši dvadesetak milijuna
Amerikanaca, zakon je bio "najviše što se moglo učiniti u Americi
u toj fazi da bi američko zdravstvo donekle bilo poput onog
europskog kada se radi o brizi o najsiromašnije i
najbolesnije".
Obama je prije svega, misli Ivo Banaca, uspješno odgovorio na
veliku svjetsku krizu jer je učinio da se njezini najnegativniji
učinci u Americi zaustave i dobrim dijelom obrnu u pozitivnom
smjeru.
Jakovina je suglasan s time i usput dodaje Obamine pokušaje da
bude inkluzivan kada se radi o rasama i manjinama.
Puhovski i Banac pak smatraju da su međurasni odnosi za vrijeme
Obame, baš suprotno - pogoršani.
Paradoks - za vrijeme prvog afroameričkog predsjednika
pogoršani međurasni odnosi
Povijest će Obamu upisati kao prvog afroameričkog predsjednika na
čelu SAD-a, ali rasne netrpeljivosti u zemlji zbog toga nisu
popustile, kažu Puhovski i Banac koji naglašavaju da veliki broj
incidenata u kojima su lokalne policijske snage pucale i često
ubijale crne demonstrante ili izgrednike govori o vrlo teškoj
situaciji rasnih odnosa u Americi.
"Upravo u vrijeme njegova mandata koji je doživljen kao vrhunac
emancipacije Afroamerikanaca došlo je do pogoršanja međurasnih
odnosa i bilo je više rasnih incidenata nego što je bio slučaj u
prethodnim administracijama", kaže Banac.
Pažljivo održavajući ravnotežu kako ne bi bio percipiran kao
predsjednik prije svega tamnoputih Amerikanaca, Obama je,
paradoksalno, zapravo bio neprikladan lider za rješavanje
međurasnih trvenja.
Obama je, kako ne bi bio optužen za pristranost, "kao osoba
afroameričkog podrijetla reagirao blaže nego bi trebao",
pojašnjava Puhovski.
Jakovina suprotno tome kaže da je "Obama uspio smiriti međurasne
odnose" jer se čini da je ukupnog međurasnog nasilja manje, ali
je bilo više incidenata s policijom što je onda izazvalo
demonstracije i nerede koji su medijski više praćeni.
"Obama nije razriješio rasni problem, on je uvijek postojao i on
će još neko vrijeme postojati. On je pokazao dobar smjer, ali s
Obamom nije apsolviran rasni problem u Americi", naglasio je
Jakovina.
I Obama je toga bio svjestan pa je u svom posljednjem govoru u
Chicagu rekao da njegov izbor nije porazio rasizam u SAD-u, kao
što su se mnogi nadali. "Srca se moraju promijeniti", naglasio
je.
Zakoni o oružju
Obama je također za svoga mandata pokušavao pooštriti zakon o
nošenju oružja, ali to mu nije uspijevalo zbog snažnog
protivljenja u Kongresu.
Na tom je polju imao male izglede, ističe Banac, jer je "nošenje
oružja nešto što se u Americi doživljava kao demokratsko pravo i
svaki pokušaj da se ono ograniči doživljava se kao
protudemokratska mjera", rekao je Banac. "Mislim da tu nije
imao izgleda, a mislim da će slično biti i s njegovim
nasljednicima".
Iako kod zakona o nošenju oružja Obama nije uspio, Jakovina
ipak naglašava da je važno da se s najvišeg mjesta progovorilo o
tom problemu.
U svom govoru 2004. koji ga je lansirao na političku pozornicu,
Obama je istaknuo da ne postoje "liberalna Amerika i
konzervativna Amerika, postoje samo Sjedinjene Američke
Države".
Nacija koju ostavlja Trumpu očito je sve samo ne sjedinjena. Bez
obzira na to, popularnost Baracka Husseina Obame u trenutku kad
napušta Bijelu kuću na iznimno je visokoj razini, poput onih
Ronalda Reagana i Billa Clintona. Koliko je uspješan predsjednik
bio, sudit će ipak vrijeme koje dolazi.
Vezane vijesti
-
'Trumpova odluka bi mogla biti objavljena već u petak ali i sljedeći tjedan', rekao je dužnosnik dodajući kako se predsjednik uvijek može predomisliti
-
Obama će ostati živjeti u Washingtonu jer njegova mlađa kći Sasha (15) ondje završava srednju školu
-
Suze u politici mogu biti plus. Barack Obama mnogo je puta u javnosti pustio suzu, a hoće li si i Donald Trump jednoga dana dopustiti da ga preplave emocije?
-
Američki predsjednik Barack Obama napušta dužnost 20. siječnja, a slijedi devet stvari po kojima će biti zapamćeno njegovo predsjedništvo
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Reci što misliš!