Masovni turizam, biznis nekretninama, iseljavanje lokalnog stanovništva problemi su zbog kojih se u svijetu prosvjeduje, a vlasti traže mjere kojima će vratiti sklad u turistička mjesta. A kako su, i jesu li uopće masovni turizam kao problem prepoznale hrvatske turističke destinacije.

Svibanj na Stradunu izgleda kao da je srpanj. Unutar zidina u jednom trenutku našlo se 9500 ljudi - u gradu koji je ''na papiru' krenuo stopama održivog turizma.

Turisti su stanje prepoznali kao problem. Slažu se i građani.

- Izgleda kao masovni turizam - kaže jedan turist kroz smijeh.

- Previše je, previše - ozbiljnija je turistkinja.

- Ovo je masovni turizam. Ako je već sada ovako početkom petoga, što nas čeka u osmom mjesecu - upitao se Dživo Surjan iz Dubrovnika.

Masovni turizam, gužve, nekretninski biznis i uništavanje prostora, iseljavanje lokalnog stanovništva, sve su to problemi koji su u Hrvatskoj tek postali tema.

Dok se u ostatku svijeta bore s ozbiljnim posljedicama. Španjolski Kanari pred pucanjem su, na ulicama se i prosvjeduje.

- Previše je turista za tako mali otok. Borimo se i za pristojno stanovanje, da ne moramo plaćati previsoke stanarine - rekla je stanovnica Kanarskih otoka Sara Ines Marrero.

Mjere i ograničenja donose se i u ostalim gradovima Španjolske, kao i u Italiji.

Venecija na dan zna imati i 40.000 posjetitelja, problem se pokušava riješiti naplatom ulaza u grad, no teško da će to pomoći, a brojni građani u ovome vide dodatan problem.

- Ovo je tužan dan za Veneciju, jer Venecija postaje muzej, tematski park - smatra Giovanni Andrea Martini, općinski vijećnik Venecije.

Da i Hrvatska živi prekomjeran turizam, govori podatak kako je Jadran druga regija u Europi po broju turističkih noćenja, odmah iza Andaluzije, time je Jadran i najnapučenija regija s obzirom na svoju površinu.

- Sve destinacije su izuzetno opterećene s nekretninskim turizmom, kućama i stanovima za odmor. Nekormecijalnim smještajem koji je u u jednom dijelu i komercijalni, a i neregistriran. Moramo se time ozbiljno početi baviti - upozorio je Neven Ivandić iz Instituta za turizam.

Otok Vir s oko 4000 stanovnika ima čak 56.000 prijavljenih kreveta u turizmu i pravi je primjer prenapućene turističke destinacije.

Usporedbe radi u Zagrebu, glavnom gradu, upola je manje turističkih kreveta. No na Viru o ograničenjima ne razmišljaju, štoviše sve vide kao odličan model.

- Sada ima jako puno stranaca koji su vlasnici tih nekretnina, koriste ih tijekom cijele godine, a i bave se iznajmljivanjem. To što se nekada smatrali našim minusom, danas je plus - rekao je Marino Radović, načelnik Općine Vir.

Ministarstvo turizma donijelo je Zakon u kojem sve odluke o ograničenju broja apartmana i broja gostiju ovise o volji lokalne samouprave.

Jasno je kako prave političke volje za borbu s prekomjernim turizmom još nema. Vrijeme polako curi, a slike iz svijeta mogu biti samo dodatno upozorenje.