'Nakljukaj ih nezapaljivim podacima, potpuno zaguši činjenicama... tada će imati osjećaj da misle. Ja ionako volim solidnu zabavu'.

Pri temperaturi od 451 Fahrenheita gori papir.

Istoimeno djelo gori već šezdeset godina.

Možda zbog toga što se bavi tzv. postliterarnom budućnosti, a njegova prikaz društvenog konformizma i danas je aktualan.

To nije SF u svom tipičnom, sirovom obliku. Ray Bradbury u 'Fahrenheitu 451' prikazuje našu stvarnost u kojoj ne pale osjećaji, bliskost, pa niti razmišljanje svojom glavom. Donosi viziju današnjeg načina života u kojem postajemo marionete tehnologije bez koje ne možemo funkcionirati.

U vremenu u kojemu je televizor bio nešto rijetko i dragocjeno, Bradbury je pretpostavio što će se dogoditi i kako će se naša slika svijeta izobličiti: kroz veličanje pasivnosti, dokolice i isprazne zabave. 'Fahrenheit 451' uvrstila bi u školsku lektiru.

Rođen u Illinoisu 22. kolovoza, Bradbury u nedjelju slavi 90. rođendan. Dobitnik je brojnih nagrada, priznanja i počasnih titula, a u njegovom rodnom mjestu 1990. godine otvoren je tematski park.

O književnikovom se privatnom životu ne zna mnogo, no nedavno je u SAD-u izašla knjiga 'Listen to the Echoes', u kojoj je autor Sam Weller objedinio gotovo sve intervjue sa slavnim piscem. Na Internetu je već procurilo nekoliko zanimljivih detalja.

Možete li vjerovati da je Bradbury napisao 'Fahrenheit 451' za samo 9 dana? Zatvorio se u podrumske prostorije UCLA knjižnice i tipkao, tipkao, tipkao. Svakoga jutra putovao je busom do knjižnice i tako se sprijateljio sa sinom Ernesta Hemingwaya.

Malo je poznata činjenica da je upravo Bradbury dobio ponudu raditi na Hitchcockovim 'Pticama' (u originalu, 'Ptice' su pripovijest moje dražesne Daphne Du Maurier), no odustao je jer mu se nije sviđao - završetak!

Charles Addams ilustrirao je brojne Bradburyeve priče, a jednom je predložio Bradburyu suradnju na onome što će kasnije postati kultna 'Obitelj Addams'.

U serijalu 'Star Trek' po Bradburyu je nazvan krater, komet i jedan mjesec.

Zanimljivo je kako je Bradbury u 'Fahrenheitu 451' predvidio flat-ekrane, video-nadzor, ili pak mini slušalice. Sasvim slučajno (kako je kasnije kazao u jednom intervjuu) likovima je dao ime po proizvođaču papira (Montag), njemačkom proizvođaču olovaka (Faber), proizvođaču omotnica (Granger) i trgovačkom lancu (Beatty).

Bradbury je pisao i dramska djela, a skladao je SF operetu.

Unatoč slavi, Bradbury se suočio i s odbijanjem. Neko vrijeme objavljivao je isključivo u časopisima znanstvene fantastike. Vjetar u leđa dao mu je Truman Capote, nagovarajući svog urednika da uzme Bradburyeve priče u obzir.

'New Yorkeru' je poslao oko 700 priča - objavili su samo jednu, a 'Paris Review' odbio je objaviti intervju jer su ga smatrali 'previše entuzijastičnim'.

Još je nešto zaista impresivno kod Raya Bradburya. Naime, on uopće nije studirao. Umjesto toga, boravio bi u knjižnici po cijeli dan tri puta tjedno, do svoje 27. godine, kada se oženio. Od tada redovito organizira prikupljanje sredstava za knjižnice i zgraža se nad e-knjigama.

Možda je od svega najzanimljivija činjenica da Bradbury do današnjega dana nije niti dotaknuo kompjuter - piše na starom IBM pisaćem stroju ili naziva svoju kćer pa joj diktira.