Znate li da je američki predsjednik George Washington među prvima u Americi uzgajao heljdu? Heljda je izvrsna zamjena za pšenicu i pšenične proizvode, a njezino je voćno sjeme tipično za Englesku. No i kod nas se u posljednje vrijeme popularizira, i to osobito u veganskoj i vegetarijanskoj prehrani, ponajprije zbog svojih supernutritivnih svojstava, ali i protukancerogenog djelovanja.

Heljda je izrazito bogata biljnim vlaknima te je izvrsna za crijeva, osobito kod opstipacije, a ženama pomaže u izbacivanju viška estrogena. Sadržava rutin, koji nas energizira te smanjuje loš LDL, pa je izvrsna u tretmanu i prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Osobito bi je u prehranu trebali uvesti oni koji lako dobiju modrice te žene s popucalim kapilarama. Bogata je magnezijem, koji opušta mišiće i pomaže u apsorpciji kalcija, a uza sve navedeno, sadržava i esencijalne aminokiseline, što je čini izvrsnim proteinskim odabirom. Zbog niskoga glikemijskog indeksa (GI), osobito se preporučuje oboljelima od dijabetesa.

Heljdini proteini umanjuju aktivnost angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE) te tako pomažu u snižavanju krvnoga tlaka. Heljda sadržava visoke razine antioksidansa polifenola, osobito rutina, koji poboljšava cirkulaciju te sprečava krvarenje uzrokovano oslabljenim krvnim žilama.

Izvrstan je izbor i za jutarnji, i za dnevni, i za večernji obrok. Od heljdina brašna možete praviti palačinke, možete se njime koristiti da biste umak, juhu ili pak riblji paprikaš učinili gušćim. Od heljdina se brašna prave i špageti, koje danas možemo kupiti u većini supermarketa, a izvrsna su zamjena za klasične, od pšeničnog brašna. Primjenu su našli i u detoksikacijskim i bezglutenskim receptima, a vrlo su cijenjeni i u azijskoj kuhinji.