Otvorite oči
Deset životnih laži u koje trebamo prestati vjerovati
U životu se susrećemo s raznoraznim ustaljenim idejama o tome što je, navodno, ispravno, a što krivo. Neke stvari čujemo toliko često da ih počnemo prihvaćati kao istinu. No one nam zapravo samo mogu biti uteg i sprječavati nas da živimo sretan i ispunjen život.
Otvorite oči i doznajte kojih je to 10 velikih životnih laži
u koje moramo prestati vjerovati:
1. Biti sam znači biti usamljen
Biti sam ne znači uvijek i biti usamljen, kao što ni biti u vezi
ne znači uvijek i biti sretan. Kada je čovjek sam, nikada se neće
osjećati toliko usamljeno kao što se može osjećati kada je u
pogrešnoj vezi. Ako osjećate da nešto nije u redu, zastanite i
provedite neko vrijeme s najvažnijom osobom u vašem životu –
samima sobom. Pronađite prvo sami sebe. Naučite cijeniti vlastitu
vrijednost i ako se nađete u vezi koja vas vuče na dno, znat ćete
kako se vratiti na sigurno.
2. Sreća dolazi kada dobiješ sve što
želiš
Biti sretan ne znači da ne želite više u životu. To znači da ste
zahvalni na onome što imate i da strpljivo čekate ono što će tek
doći. Ponekad se toliko udubimo pokušavajući postići nešto veliko
da ne uspijemo primijetiti male stvari koje život čine čarobnim.
Zato cijenite svaki trenutak punim plućima. Sada živite dobra,
stara vremena koja će vam jednoga dana nedostajati.
3. Bol je nešto što možeš
vidjeti
Nikada ne podcjenjujte ničiju bol jer svaki čovjek na svijetu
bori se s nečim i ima probleme. Neki to samo bolje skrivaju od
drugih. Ne znate što se događa iza zatvorenih vrata. Osuđivati i
prosuđivati druge nepotrebno je trošenje vremena i energije.
Imate li vremena osuđivati druge ljude, imate puno previše
slobodnog vremena. Pokrenite se i napravite nešto
smisleno.
4. Život se treba živjeti na određeni
način
Na kraju krajeva, ono što nas povrijedi jesu naše vlastite misli.
Iskreno prihvaćati i preispitivati vlastite osjećaje može biti
vrlo "ljekovito". Uvijek imamo slobodu izbora kako ćemo reagirati
na sve što nam život donese. Oslobodite se pretpostavke kakav bi
vaš život trebao biti i prigrlite stvaran život koji pokušava
naći svoj put u vašu svjesnost. Promijenite ono što možete
promijeniti, promijenite svoje misli o onome što ne možete
promijeniti i nastavite dalje u miru sa samima sobom.
5. Vi se morate ponašati na određeni
način
Kada se prestanete uspoređivati s drugim verzijama sebe, pravima
ili imaginarnima, i kada se prestanete uspoređivati s drugim
ljudima, pravima ili imaginarnima, tada ćete okusiti mir koji je
stvaran, a ne imaginaran.
6. Samo nekoliko privilegiranih može imati divan
život
Ako se svako jutro probudite i kažete "Da, danas će biti divan
dan"; ako svakoga popodneva nađete razlog da kažete "Da, danas je
divan dan"; ako svaku večer nađete razlog da kažete "Da, danas je
bio divan dan", onda ćete se jednoga dana osvrnuti natrag,
nasmijati se uspomenama i reći "Da, živio sam divan život".
7. Teška vremena su
nepotrebna
Ponekad stvari moraju poći u krivom smjeru prije nego što krenu u
pravom smjeru. Ponekad morate pustiti krive ljude da odu kako bi
pravi ljudi mogli ući. Ponekad se morate osjećati slabima kako
biste znali kako je to stvarno biti jak. Ponekad se morate
osjećati malo slomljenima kako biste shvatili da nikada nećete
potpuno biti slomljeni. Ponekad morate upoznati puno ljudi koji
vam se svide prije nego što upoznate osobu koju ćete voljeti.
Ponekad morate u lošem prepoznati dobro znajući da je to vrijedna
životna lekcija.
8. Biti jak znači ne osjećati
bol
U stvarnosti, najjači su ljudi oni koji osjećaju bol. Prihvatite
bol, učite iz nje i odbolujte je. Uzmite odmor od svega, pustite
suzu, skinite prašinu sa sebe i onda se vratite u ''ring'' boreći
se kao nikada prije.
9. Sve možete odglumiti
Osjetite ljubav prije nego što kažete ''Volim te''. Osjetite
zahvalnost prije nego što kažete ''Hvala''. Osjetite žaljenje
prije nego što kažete ''Žao mi je''. Osjetite oslobođenje u sebi
prije nego što kažete ''Opraštam ti''. Kada osjetite prije nego
što kažete, potrebno je manje riječi koje idu ravno u srce vašeg
vašeg odnosa s tom osobom.
10. Sanjarenje je gubitak
vremena
Najveći dar jest onaj koji je nevidljiv očima, ali koji srce
duboko osjeća. Ono što možemo vidjeti obično je samo djelić svega
što je moguće. Mašta je vizija koja nam omogućuje da vidimo što
je ispod površine, da vidimo ono što je bitno, a očima
nevidljivo. Negdje nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno,
samo morate imati dovoljno velike snove da biste to otkrili.
Vezane vijesti
-
Ako ste nesretni i mislite da vas sreća i zadovoljstvo u životu zaobilaze, poslušajte ovih nekoliko savjeta i privući ćete ih.
-
Već od malih nogu, da li u roditeljskom domu ili u školi, čujemo svatko je kovač svoje sreće. I to kao djeci nam je donekle jasno, jer smo djeca, imamo vremena za sebe. Nalazimo beskrajnu inspiraciju po svuda. No odrastanjem nađemo se u svijetu odraslih. I zaboravimo biti dijete.
-
Postoji vjerovanje da se u životu zaljubimo samo tri puta, a svaka ta ljubav ima određenu svrhu.
-
Kada stres i svakodnevni problemi s kojima se suočavamo počnu uzimati svoj danak, postoje male stvari koje možemo uraditi, a koje nam omogućuju da napravimo pauzu i poboljšamo naše cjelokupno blagostanje.
Izdvojeno
-
Za pripremu i samo održavanje utrke na snazi će biti i posebna regulacija prometa u mirovanju koja se odnosi na javna parkirališna mjesta na Liburnskoj obali:
-
Dugi otok ponosi se svojom jedinstvenošću, savršenom čistoćom mora i zraka. Njeguje se i cijeni priroda, a posjetitelji ostaju bez daha pred očaravajućim prizorima skrivenim u pitoresknim mjestima i na skrovitim plažama, pred veličanstvenim klifovima i bujnom vegetacijom!
-
Nakon brojnih festivalskih i klupskih nastupa, slavlje će ovogodišnjeg izdanja Fjaka Film Festivala u subotu 04.05. u 22:00 h hrabro zaokružiti ponajbolji rock bend u Hrvatskoj; M.O.R.T.
-
Povodom Dana Gospe Loretske Kulturno-umjetnička udruga ''Vicko Zmajević'' Zadar-Arbanasi u srijedu, 8. svibnja 2024. u 19:00 sati u Gradskoj loži održat će se predstavljanje knjige Proza Šime Dešpalja ARBANAŠKE PRIČE /Shime Deshpali Prozë TREGIME ARBËNESH koje je prevela i priredila dr.sc. Maximiljana Barančić
Reci što misliš!