Novinarka BBC-ja Rachel Nuwer u nedavnom članku izvještava o mogućoj budućnosti društva i civilizacije Zapada

U nastavku prenosimo dijelove njezinog članka.

"Ako se gospodarski rast uspori ili stane, sve od čega se društvo sastoji – demokracija, individualne slobode, tolerancija i drugo – počet će teturati. Ma koliko društvo trenutno bilo razvijeno i stabilno, to se uvijek može promijeniti". 

Zbog čega se raspada društvo?

"Safa Motesharrei, znanstvenik sa sveučilišta u Marylandu, sa suradnicima je došao do zaključka da bi dva čimbenika mogla urušiti zapadno društvo: ekološki pritisak i gospodarska stratifikacija. Posljedice onečišćenja okoliša svima su poznate, ali posljedice podjele na društvene slojeve pomalo su ih iznenadile. Elite prikupljanjem bogatstva i resursa stvaraju nestabilnost i osiromašuju većinski ostatak društva, koji podupire elite radom. Zato što nemaju dovoljno prihoda, radničko stanovništvo propada, a time propadaju i elite, jer nema tko raditi za njih. Trenutno stanje u svijetu odraz je takvoga sustava.

Montesherrai ističe da je potrebno odrediti nosivi kapacitet – pronaći pravilan omjer potrošnje resursa i 
rasta stanovništva te izbjegavati nejednakost i onečišćenje okoliša".

Jesu li pozitivne promjene moguće?
 

"Neki stručnjaci vjeruju da su te promjene preskupe i previše dugotrajne, osobito u vezi s klimatskim promjenama. Iako smo svi u istom "loncu", najsiromašniji će prvi osjetiti posljedice urušavanja društva. To se već počelo događati u Siriji, gdje su suše, unutarnji sukobi, pretjeran rast stanovništva i drugi čimbenici doveli do nezadovoljstva, nezaposlenosti i rata. 

Osim takvih kriza nastalih istovremenim djelovanjem raznih čimbenika, ulazak u opasnu zonu najavljuje i pojava iznenadnih, neočekivanih promjena, poput gospodarske krize iz 2008. godine i izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država". 

Nekad i sada

"I povijest može naznačiti razvoj budućih događaja. Rimsko Carstvo, primjerice, toliko se proširilo i postalo složeno da je nagomilalo vrlo velike troškove upravljanja, prijevoza i ratovanja, zbog kojih se na kraju urušilo, kada su počeli pritisci napada Vizigota i drugih naroda. Za tako složen sustav potrebno je puno energije, odnosno resursa, a čim ih nestane, sustav počinje slabiti.

Zapadna su se društva do sada održavala zahvaljujući fosilnim gorivima i industrijskoj tehnologiji. Joseph Tainter, profesor s državnog sveučilišta u Utahu, smatra da bi ulaganje u složenost kao strategiju rješavanja problema bilo isplativo samo kada bismo pronašli način da platimo tu složenost, na primjer, "kao naši preci fosilnim gorivima".  

Uzroci i posljedice

"Thomas Homer-Dixon iz Škole međunarodnih poslova Balsillie u Waterloou predviđa da će se malo prije raspada, kao i Rimu, ljudi i resursi povući u vlastite zemlje, siromašniji narodi tražit će spas u stabilnijim zemljama, a te će zemlje uspostaviti zabrane za useljavanje i počet će strože upravljati. A u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu do 2050. godine postojat će samo dvije klase: mala bogata elita i siromašna većina. 

Što su ljudi manje zadovoljni, to se više identificiraju s užom skupinom kojoj pripadaju, vjerskom, rasnom ili nacionalnom. Poricat će postojanje problema, a ako će ih i priznati, pripisivat će ih svima izvan svoje skupine. Tako će nastati ogorčenost, a to može dovesti i do masovnog nasilja. Može se dogoditi i da društvo jednostavno postupno oslabi i izblijedi.

Neka se od ovih predviđanja već ostvaruju, ali nije prekasno. Potrebno je oduprijeti se nagonu da pod većim pritiskom prestajemo surađivati, postajemo manje razumni i manje darežljivi. Trebamo udružiti vještine i znanje te zajednički i razumno početi napredovati", piše Nuwer.