Događaji

#svijet

Rezime sastanka G7: Zapad pokušava pokazati da može zajednički djelovati

Rezime sastanka G7: Zapad pokušava pokazati da može zajednički djelovati
AP Images

Skupina sedam bogatih demokracija pokušat će na samitu ovaj tjedan pokazati svijetu da Zapad još uvijek može zajednički odgovoriti na velike krize - doniranjem stotina milijuna cjepiva protiv covida-19 i zalaganjem za usporavanje klimatskih promjena.

Američki predsjednik Joe Biden, na svom prvom inozemnom putovanju od preuzimanja vlasti, pokušat će iskoristiti samit u engleskom selu Carbis Bayju kako bi se založio za multilateralizam nakon meteža u bivšoj administraciji Donalda Trumpa. Lideri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država, bilo da se radi o covidu-19 ili klimatskim promjenama, žele pokazati da Zapad može konkurirati moći Kine i asertivnosti Rusije. 

"Ovo je odlučujuće pitanje našeg doba: Mogu li se demokracije udružiti kako bi donijele stvarne rezultate za naše ljude u svijetu koji se brzo mijenja?", napisao je Biden (78) u članku za Washington Post objavljenom 5. lipnja. 

"Hoće li demokratski savezi i institucije koji su oblikovali toliko prošlog stoljeća dokazati svoju sposobnost protiv suvremenih prijetnji i protivnika? Vjerujem da je odgovor potvrdan."

Ministri financija G7 dogovorili su za vikend stopu minimalnog oporezivanja korporacija, što je američka ministrica financija Janet Yellen opisala željom za suradnju. 

"To pokazuje da multilateralna suradnja može biti uspješna", rekla je. 

Biden će se sastati s domaćinom samita, britanskim premijerom Borisom Johnsonom u četvrtak, dan prije početka trodnevnog susreta lidera. Biden će u nedjelju postati 13. američki predsjednik koji se susreo s kraljicom Elizabetom II (95) koja će ga primiti u dvorcu Windsor. Nakon toga putuje u Bruxelles na samit NATO-a pa na samit Europske unije prije nego što se 16. lipnja u Ženevi sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. G7 je osnovan 1975. kao forum najbogatijih država za raspravu o krizama poput OPEC-ova embarga na naftu. Ukupni godišnji BDP skupine G7 iznosi 40 bilijuna dolara, odnosno nešto manje od polovice svjetske ekonomije. 

Međutim, Zapad se osjeća nesigurno. Koronavirus je poharao Sjedinjene Države i Europe, a klimatske promjene osporile su pretpostavke mnogih njihovih ekonomskih modela. Suočavaju se s prkosnim Kremljom u Moskvi i spektakularnim usponom Kine kao velike sile, navodi Reuters. Na samitu G7 u Carbis Bayju, 300 milja zapadno od Londona, prvi put će sudjelovati Biden, talijanski premijer Mario Draghi i japanski premijer Yoshihide Suga, a to je i prvi samit poslije brexita za Johnsona. 

Ujedno će biti posljednji za Angelu Merkel prije nego što odstupi s funkcije njemačke kancelarke nakon izbora u rujnu, a Emmanuelu Macronu posljednji prije predsjedničkih izbora u Francuskoj 2022. godine. Pozvani su i lideri Australije, Indije, Južne Koreje i Južnoafričke Republike, ali će indijski premijer Narendra Modi morati propustiti sastanak zbog epidemiološke situacije u toj zemlji. 

Diplomati navode da će lideri G7 razgovarati o postupanju prema Kini i Rusiji, o tome kako vratiti bilijune dolara izgubljenih u pandemiji te kako osigurati slobodnu trgovinu u svijetu koji naginje prema Kini. Kina, druga najveća svjetska ekonomija, nikada nije bila članica G7. Rusija, koja je priznata kao članica G8 šest godina nakon pada Sovjetskog Saveza, suspendirana je 2014. godine nakon aneksije poluotoka Krima u Ukrajini. I Moskva i Peking su rekli G7 da se ne miješaju u njihova pitanja. 

Nakon što su se bogate sile opskrbile cjepivima protiv covida-19, Johnson želi da G7 donira stotine milijuna doza siromašnijim zemljama, od kojih mnoge zaostaju za Zapadom u cijepljenju svog stanovništva. 

"Cijepljenje svijeta do kraja iduće godine bio bi najveći podvig u povijesti medicine", rekao je Johnson. 

Tisuće prosvjednika pokušat će poremetiti samit zbog zabrinutosti vezanih uz klimatske promjene do nacrta zakona kojim se britanskoj policiji žele dati veće ovlasti za suzbijanje demonstracija. 

"Naša prava nismo izborili tihim i pristojnim prosvjedima. Naša prava izborili smo bukom, ometanjem i dosađivanjem", objavila je skupina Kill The Bill, jedna od 20 aktivističkih organizacija iz pokreta "Otpor koaliciji G7".


Reci što misliš!